Drugi dan FOODCOOLTOR konferencije započeo je panelom o kvaliteti i sigurnosti hrane koja se naručuje putem dostave. Tim povodom predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja agencije Hendal, koja je u ožujku 2026. na nacionalno reprezentativnom uzorku istražila stavove vezane uz kvalitetu i sigurnost dostave hrane u Hrvatskoj, a rezultate je predstavila dr.sc. Brigita Hengl iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Najnoviji podaci o navikama korištenja dostave hrane pokazuju da trećina ispitanika (33,5%) hranu iz dostave naručuje nekoliko puta mjesečno, dok čak 30,6% korisnika to radi svakodnevno. Unatoč snažnom rastu digitalnih platformi, najveći postotak, 68,8%, naručuje izravnim kontaktom s restoranima. Aplikacije za dostavu koristi 48,1% ispitanika pri čemu prednjače mlađi i stanovnici Dalmacije, dok se 35,4% odlučuje za osobno preuzimanje hrane. Glavni razlog za naručivanje hrane je nedostatak vremena, što ističe 37,6% ispitanika, a slijedi sklonost određenim restoranima (28,7%) te potreba za narudžbama za veći broj ljudi (15,8%). Osobe koje rjeđe naručuju kao razloge ističu visoke cijene kao i to da hranu samostalno pripremaju.
Jasna Bošnir, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar: „Nije samo tijek dostave mjesto rizika za sigurnost i ispravnost hrane; moramo pritom promatrati cijeli proces. Restorani, distributeri, pa i sam transport od naručitelja do korisnika, faktori su koji mogu predstavljati rizik. Hrana koja može biti najrizičnija za konzumaciju putem dostave je kombinacija tople i hladne hrane (topla salata + hladni umak), kao i hrana poput riže ili tjestenine koja se u nekim restoranima unaprijed priprema i čeka na finalizaciju tek kad se inicira narudžba. U tom procesu, sushi je jedna od najrizičnijih vrsta hrane za dostavu“.
U anketi agencije Hendal, većina korisnika (81,7%) nije imala neugodnih iskustava s dostavljačima, ali gotovo trećina ispitanika (29,7%) primijetila je prljave dostavne torbe, a 12,2% i njihova oštećenja. 8,9% korisnika susreo se s problematičnim situacijama poput ostavljanja hrane na podu. Dok je većina korisnika zadovoljna čistoćom torbi, u Zagrebu i Dalmaciji svaki treći do četvrti korisnik primjećuje prljavštinu ili oštećenja na opremi. Mlađi korisnici pritom su znatno kritičniji, dok ispitanici srednje dobi češće upozoravaju na neprofesionalno rukovanje hranom.
Romana Franić, Državni inspektorat RH: „Mi kontroliramo cijeli proces; od polja do stola. Prošle godine pokrenuli smo ciljane akcije vezane uz dostavu hrane te smo nadzirali sve segmente lanca dostave. Restorani su najodgovorniji za pripremu hrane, počevši od sirovina, higijene i načina pripreme. U inspekcijskim nadzorima nismo utvrdili prisutnost patogenih mikroorganizama, ali smo u pojedinim restoranima utvrdili da higijena nije bila na zadovoljavajućoj razini. Kontrolirali smo i agregatore koji zapošljavaju dostavljače, a oni su dužni osigurati da dostavljači imaju osnovna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane, što se potvrđuje polaganjem tečaja higijenskog minimuma“.
Drago Župarić Iljić, Filozofski fakultet, Sveučilište Zagreb: „U istraživanju koje provodimo imamo podatke da su strani radnici iznimno nisko plaćeni, uglavnom minimalnim iznosom mjesečne plaće oko 800 eura, te po dostavi dobiju još 1,37 eura. Taj iznos je prije uvođenja eura iznosio 14,5 kuna. S obzirom na rast troškova života i inflaciju, cijena njihovog rada je opala. Uz to, mnogi moraju platiti agregatorima unajmljivanje prometnog sredstva za dostavu što se nekad kreće i po par stotina eura. A poneki agegatori naplaćuju i troškove stanovanja u nerijetko nehumanim i prenapučenim uvjetima, što se zasigurno može odraziti na sigurnosne i higijenske standarde“.
Službene pritužbe su rijetke
Zdravstvene tegobe povezane s dostavom hrane prijavilo je 7,2% ispitanika, najčešće u obliku probavnih smetnji. Kao najčešći uzrok navode se jela od mljevenog mesa, pizza i roštilj. Iako većina korisnika nema negativnih iskustava, dio onih koji su imali tegobe morao je potražiti i liječničku pomoć, što dodatno naglašava važnost sigurnosti hrane u dostavi. Dok 44,2% ispitanika navodi da uopće nisu imali negativnih iskustava, 33,3% korisnika, unatoč mogućem nezadovoljstvu, nije uputilo žalbu. Tek se svaka peta osoba (22,4%) aktivno žalila na primljenu uslugu ili hranu. Oni koji podnose pritužbe obraćaju se podjednako restoranima i dostavnim službama, a inspekciji manje od 2%. Mlađi korisnici pritom su znatno aktivniji od prosjeka.
U nastavku konferencije razgovarat će se o utjecaju umjetne inteligencije u prehrambenom sektoru, te doprinosu rješenjima u cilju dugoročne održivosti. Stručnjaci će razgovarati i o aktualnim izazovima s PFAS tzv. „vječnim“ kemikalijama koji su postali jedan od interdisciplinarnih izazova današnjice zbog svoje iznimne postojanosti u okolišu, bioakumulacije i mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i ekosustave. Posebna pažnja posvetit će se i brendiranju kroz storytelling te utjecaju online recenzija na reputaciju restorana i prehrambenih brendova.