Međunarodni projekt o europskim vrijednostima, proširenju EU-a, građanskom sudjelovanju i komunikaciji završen je studijskim susretom u Stuttgartu i posjetom Europskom parlamentu
OSIJEK, rujan 2026. – Od pitanja kako građani doživljavaju Europsku uniju i kako se o Europi govori u medijima, preko radionica i susreta u Osijeku, Tuzli i Novom Sadu, do završnog susreta u Stuttgartu i posjeta Europskom parlamentu u Strasbourgu – tako je izgledao višemjesečni međunarodni projekt „Becoming EU-ropean“, koji je tijekom 2026. povezao sudionike iz Hrvatske, Njemačke, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Projekt su vodili Europa Zentrum Baden-Württemberg iz Njemačke i DKolektiv iz Osijeka, uz partnere iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a financiran je uz potporu Baden-Württemberg Stiftung u okviru programa Perspektive Donau. U Osijeku su kao projektni partneri sudjelovali DKolektiv i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FOOZOS). U projektnim aktivnostima sudjelovale su Nikoleta Poljak i Ivana Kovačević iz DKolektiva te izv. prof. dr. sc. Gordana Lesinger i viša predavačica Mirta Bijuković-Maršić s FOOZOS-a.
Cilj projekta bio je otvoriti prostor za dijalog o tome što znači biti dio Europe, kako građani razumiju europske vrijednosti i institucije, kako se oblikuju javne percepcije EU-a te kako građani, civilno društvo, akademska zajednica i lokalne institucije mogu pridonijeti demokratskom sudjelovanju i informiranom razgovoru o Europi.
Završnica u Stuttgartu i Strasbourgu
Nakon višemjesečnih online i lokalnih aktivnosti, projekt je završen sredinom rujna studijskim susretom u Njemačkoj.
Sudionici su se 15. rujna okupili u Ludwigsburgu, gradu u neposrednoj blizini Stuttgarta, a 16. rujna uslijedio je središnji radni dan u Stuttgartu. Program je započeo zajedničkom radionicom u prostorima Europa Zentrum Baden-Württemberg, gdje su sudionici povezali iskustva iz prethodnih projektnih aktivnosti i razgovarali o temama kojima su se bavili tijekom godine.
Poseban dio programa bio je posjet Gradskoj vijećnici Stuttgarta, gdje su sudionici razgovarali s predstavnicima gradskog Odjela za međunarodne poslove. Nakon toga održani su panel-rasprava i završni networking susret.
Time su se u Stuttgartu na jednom mjestu susrela iskustva četiri zemlje – Hrvatske kao članice Europske unije, Njemačke kao jedne od država osnivačica europskog projekta te Srbije i Bosne i Hercegovine koje europski integracijski proces promatraju iz perspektive zemalja kandidatkinja.
Završnica je nastavljena 17. rujna u Strasbourgu, gdje su sudionici posjetili Europski parlament i sudjelovali u razgovoru s članom Europskog parlamenta. Posjet je omogućio povezivanje tema obrađivanih tijekom projekta s europskom institucionalnom razinom. Posebno valja istaknuti kako su sudionici projekta, sasvim slučajno, imali priliku uživo sudjelovati na povijesnom trenutku – obraćanju kanadskog premijera Marka Carneyja Europskom parlamentu. Posjet Parlamentu bio je planiran kao dio završnog studijskog programa, no njegovo se održavanje upravo tog dana poklopilo s formalnim obraćanjem kanadskog premijera, čime je završnica projekta dobila i sasvim neočekivanu, ali simboličnu dimenziju. Tako je projekt završio simboličnim putem od lokalnih zajednica, preko nacionalnih iskustava, do europskih institucija.
Osijek: kako učiniti Europu vidljivom?
Jedna od ključnih projektnih postaja bio je upravo Osijek.
U Osijeku je 8. lipnja održana radionica „Making Europe Visible – Media, Public Perception and EU Communication“, koju su organizirali Europa Zentrum Baden-Württemberg i DKolektiv. Radionica je bila posvećena pitanju kako građani doživljavaju Europsku uniju i kako mediji, javni narativi, društvene mreže i dezinformacije oblikuju stavove o Europi, demokraciji i europskim integracijama.
U radionici su sudjelovale i Gordana Lesinger i Mirta Bijuković-Maršić s FOOZOS-a, čiji je doprinos bio povezan s područjem medija i komunikacije Europske unije prema građanima.
Razgovaralo se o tome kako se Europska unija percipira u Hrvatskoj i Njemačkoj, što članstvo znači za građane i društvo, kako se komunicira proces proširenja te kakvu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja imaju mediji, stereotipi, predrasude i dezinformacije.
Osječki dio projekta nastavljen je 9. lipnja međunarodnim networking događajem „Shared Values, Shared Europe?“, na kojem su se okupili sudionici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Njemačke. Razgovaralo se o europskim vrijednostima, demokratskom sudjelovanju i budućnosti proširenja EU-a, ali i o tome što Europska unija znači građanima izvan fondova i političkih institucija. Program je uključivao izvještaje o radionicama u Osijeku, Tuzli i Novom Sadu, interaktivne razgovore u formatu Europe Café te vrijeme za umrežavanje i razmjenu iskustava.
Tuzla i Novi Sad: različite perspektive europske budućnosti
Osijek je bio jedna od triju regionalnih projektnih postaja, uz Tuzlu i Novi Sad.
U Tuzli su aktivnosti, u suradnji s organizacijom Prijateljice, bile usmjerene na proces proširenja EU-a, europske vrijednosti i njihovu primjenu u svakodnevnom životu. Sudjelovali su mladi, studenti, predstavnici akademske zajednice i civilnog društva, a razgovaralo se o ljudskim pravima, uključivosti, vladavini prava i aktivnom građanstvu.
U Novom Sadu, u suradnji s Novosadskim humanitarnim centrom i Univerzitetom u Novom Sadu, održane su debate, radionice i webinari posvećeni europskim integracijama, demokraciji, vladavini prava i položaju Srbije u europskom procesu.
Iskustva iz Tuzle i Novog Sada potom su se povezala s osječkim iskustvom i zajednički prenijela u završnu fazu projekta u Stuttgartu.
Sve je počelo s tri webinara
Prije lokalnih radionica projekt je tijekom siječnja i veljače okupio sudionike kroz tri tematska webinara.
Prvi, „Europe under Pressure – EU Enlargement from a Geopolitical Perspective“, održan je 14. siječnja i otvorio je teme geopolitičkih izazova, institucija EU-a i procesa proširenja.
Drugi webinar bio je posvećen njemačkoj perspektivi proširenja i iskustvu Njemačke kao članice EU-a, dok je treći, održan 12. veljače, nosio naslov „Between Optimism and Disillusion – EU Enlargement from a Croatian Perspective“. U njemu se raspravljalo o hrvatskom iskustvu članstva, očekivanjima, promjenama u percepciji EU-a te poukama koje bi mogle biti relevantne budućim članicama iz regije.
Time su postavljene temeljne teme koje su se kasnije provlačile kroz sve aktivnosti projekta: proširenje, europske vrijednosti, građansko sudjelovanje, javna percepcija i komunikacija Europe.
Što zapravo znači „Becoming EU-ropean“?
Naziv projekta upućuje na pitanje koje je bilo u njegovu središtu: što znači postati dijelom Europe i kako europske vrijednosti postaju dio svakodnevnog života?
Projekt nije bio usmjeren samo na tehnički proces pristupanja Europskoj uniji, nego i na društvenu dimenziju europskih integracija. U projektnom konceptu naglašena je potreba povezivanja znanja o europskim institucijama i procesima s odgovornošću građana za demokraciju, slobodu, jednakost i aktivno sudjelovanje.
Jedna od važnih poruka bila je i da proširenje nije jednosmjeran proces. Ono ne mijenja samo zemlje koje pristupaju Uniji nego utječe i na postojeće članice i samu Europsku uniju. Zato su u projektu uspoređivana iskustva Hrvatske i Njemačke s perspektivama Srbije i Bosne i Hercegovine.
Posebna je pozornost posvećena komunikaciji europskih tema. Sudionici su razgovarali o tome kako mediji oblikuju stavove građana, kako nastaju dominantni narativi o EU-u i proširenju te kako dezinformacije i stereotipi mogu utjecati na javnu percepciju.
Od lokalne zajednice do europskih institucija
Projekt „Becoming EU-ropean“ bio je organiziran kroz nekoliko povezanih faza – od početnih online seminara, preko radionica i networking aktivnosti u partnerskim zemljama, do završnog susreta u Stuttgartu i studijskog posjeta Strasbourgu.
Za Osijek je projekt značio povezivanje DKolektiva, FOOZOS-a, međunarodnih partnera, akademske zajednice i civilnog društva, ali i otvaranje tema koje su važne za lokalnu zajednicu: kako komunicirati Europu, kako građanima približiti europske teme i kako poticati informirano sudjelovanje u javnom životu.
Za međunarodne partnere projekt je otvorio mogućnost usporedbe različitih iskustava, dok je završni susret u Stuttgartu i posjet Strasbourgu omogućio da se ta iskustva povežu s europskom institucionalnom razinom.
Od Osijeka, Tuzle i Novog Sada do Stuttgarta i Strasbourga, „Becoming EU-ropean“ tako je tijekom 2026. godine povezao lokalne zajednice i europske institucije kroz razgovor o Europi, njezinim vrijednostima i ulozi građana u njezinoj budućnosti.