U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, u kojima su krajem lipnja držali čak 43 milijarde eura. No štedne navike posljednjih se godina mijenjaju, a sve više građana okreće se investicijskim fondovima, dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i državnim vrijednosnim papirima, kaže Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva Hrvatske gospodarske komore.
Govoreći o tome odmiču li se građani od tradicionalnog ulaganja u nekretnine i istražuju li druge mogućnosti, Dominović je istaknula da se u strukturi financijske imovine mogu primijetiti značajne promjene.
– U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, tako da su na kraju lipnja hrvatski građani u depozitima imali čak 43 milijarde eura. Međutim, ono što vidimo u posljednjih nekoliko godina jest da se znatno mijenjaju štedne navike naših građana, tako da sve veći broj građana ulaže u investicijske fondove, rekla je Dominović.
Dodala je da više od 500.000 građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, a podsjetila je i na ulaganja građana u inicijalne javne ponude te državne vrijednosne papire.
Prošle godine imali smo tri vrlo uspješne inicijalne javne ponude u kojima su sudjelovali zaposlenici tih kompanija i ostali građani. I, naravno, u posljednje tri godine imali smo čak 23 izdanja državnih vrijednosnih papira u koje su građani uložili čak 20 milijardi eura, navela je.
Zašto građani i dalje najviše novca drže u bankama?
Iako su prinosi na bankovne depozite niski u usporedbi s drugim mogućnostima ulaganja, građani i dalje najveći dio financijske štednje drže upravo u bankama.
Dominović je objasnila da takvo ponašanje nije karakteristično samo za Hrvatsku, nego da se slični trendovi mogu primijetiti i u drugim državama članicama Europske unije.
– Najviše štednje i dalje je u depozitima. Doduše, tu nismo ništa različiti od drugih zemalja članica Europske unije, slični su trendovi i tamo, rekla je.
Na pitanje zašto građani ostaju pri bankovnoj štednji unatoč mogućnostima ulaganja u druge financijske proizvode, istaknula je da im odgovaraju sigurnost i dostupnost sredstava.
– Najmanji su prinosi, ali nekako građani tradicionalno u Hrvatskoj ulažu u banke. Njima odgovara, očito nam odgovara, visoka likvidnost i laka dostupnost sredstava te osiguranje depozita. Međutim, kao što sam rekla, ipak se mijenjaju štedne navike, kazala je., više pročitajte na hrt.hr.