Foto: VCG
Kineska vlada objavila je 14. listopada podatke o uvozu i izvozu u prva tri tromjesečja ove godine, prema kojima je ukupna vrijednost kineske robne razmjene dosegnula 39,94 bilijuna juana, što je 18,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Izvoz je porastao za 16,4 posto, a uvoz za 22,3 posto. U rujnu je vrijednost uvoza i izvoza prvi put premašila 5 bilijuna juana, dosegnuvši 5,16 bilijuna juana, što predstavlja rast od 27,5 posto. Općenito gledano, kineska vanjska trgovina bilježi rast i u količini i u kvaliteti, čime se nastavlja pozitivan trend razvoja.
Trenutačno se u međunarodnim odnosima isprepliću promjene i nestabilnost, a neprestano se pojavljuju novi rizici i izazovi. Stoga je nužno pronaći načine za daljnji napredak kineske vanjske trgovine unatoč izazovima. Lu Yue, izvršni direktor Instituta za globalne inovacije i upravljanje Sveučilišta za međunarodno poslovanje i ekonomiju, rekao je našoj redakciji da su takvi rezultati postignuti zahvaljujući kontinuiranim naporima za unaprjeđenje ponude i potražnje.
Kina kontinuirano nastoji uskladiti industrijske inovacije s potrebama globalnog razvoja te tehnološkim napretkom i usavršavanjem pratećih djelatnosti pretvara rezultate inovacija u kvalitetnu tržišnu ponudu. Osim toga, golemo kinesko tržište omogućuje brojnim zemljama da dijele mogućnosti koje donosi kineski razvoj. „Kineska godina“ APEC-a, izgradnja Novog kopneno-pomorskog koridora na zapadu Kine i drugi projekti neprestano napreduju, čime se kontinuirano proširuje prostor za obostrano korisnu trgovinsku suradnju.
U tim se trgovinskim rezultatima ističu četiri ključne značajke: brzina, inovacije, optimizacija i kvaliteta.
Foto: VCG
Istodobno se neprestano razvijaju novi pokretači gospodarskog rasta. Na Nacionalnoj konferenciji o naprednoj proizvodnji u rujnu dodatno su utvrđeni razvojni smjerovi usmjereni na inteligentnu proizvodnju, zeleni razvoj i integraciju. U prva tri tromjesečja posebno je do izražaja došla vodeća uloga kineske industrije proizvodnje opreme, koja je pridonijela gotovo 90 posto ukupnog rasta izvoza. Uvoz i izvoz industrijskih robota, elektroničkih komponenti, računalnih komponenti, elektrotehničkih materijala i opreme te drugih proizvoda porasli su za 58,9 posto, dok je stopa rasta izvoza proizvoda domaćih kineskih robnih marki u prerađivačkoj industriji dosegnula 26,7 posto.
Osim toga, struktura kineske vanjske trgovine neprestano se optimizira, a kvaliteta i učinkovitost otvaranja prema svijetu povećavaju se. U prva tri tromjesečja stopa rasta uvoza bila je za 5,9 postotnih bodova viša od stope rasta izvoza, što je pridonijelo uravnoteženijem razvoju trgovine. Trgovinska razmjena Kine s više od 120 zemalja i regija zabilježila je rast, a povećala se i razmjena s više od 70 trgovinskih partnera s kojima je Kina sklopila sporazume o slobodnoj trgovini. Time je dodatno oslobođen potencijal slobodne trgovine i omogućeno ostvarivanje koristi svim sudionicima.
Kao zemlja s najvećim proizvodnim kapacitetima i drugim najvećim potrošačkim tržištem na svijetu, Kina svojom vanjskom trgovinom utječe na stabilnost globalnih opskrbnih lanaca i razvoj poduzeća u brojnim zemljama. U prva tri tromjesečja, zahvaljujući kontinuiranom razvoju napredne proizvodnje, kineski uvoz memorijskih komponenti povećao se 1,5 puta, uvoz integriranih krugova porastao je za 56,6 posto, a dijelova zrakoplova za 17,6 posto.
Kina sve više otvara svoja vrata svijetu, a međunarodna zajednica prepoznaje da suradnja s Kinom omogućuje napredak i otvara nove razvojne mogućnosti.