Osijek će ostati zeleni grad!

Osijek je odavno poznat kao ”’zeleni grad”, a njegovi parkovi, perivoji, trgovi, drvoredi, šetnica uz Dravu i ostale zelene površine tijekom ljetnih mjeseci posebno su lijepi. Bujno zelenilo i skladni cvjetni nasadi rezultat su i najljepši dio posla krajobraznog arhitekta Jure Smajića, tehnologa u tvrtki Unikom. Za svoj posao kaže da je lijep i zanimljiv jer se obavlja i u uredu i na terenu, u prirodi i u gradskoj vrevi.

Živa umjetnost

– Najljepši dio posla su njegovi plodovi – kada od početne ideje i nacrta, preko izvedbe, sve do rezultata nakon godinu, dvije vidim da je bilje izraslo točno kako smo zamislili, naravno uz silan trud i redovito održavanje. Krajobrazna arhitektura zahtjeva poznavanje bilja, drveća, ukrasnog grmlja, ali kod projektiranja važniji je umjetnički dio, linearno arhitektonski pristup. Riječ je o umjetnosti, i to živoj umjetnosti jer se ne koristimo bojama na platnu ili glinom, nego biljkama koje iz godine u godinu rastu i mijenjaju se. Djelatnici ostvare te zamisli i zaista sam ponosan kada vidim koliko su rezultati lijepi, rekao je Smajić dodajući kako ga jednako tako rastuži i naljuti kada ta ljepota izostane zbog nemarnog odnosa sugrađana prema zelenilu. Istaknuo je da je najveći problem hodanje posred travnjaka i tabanje staza što nije jednostavno sanirati, a osim pješaka štetu nanose biciklisti i vozači automobila. Velik je problem i krađa cvijeća s cvjetnih nasada. I tu nije riječ o romantičnoj gesti nestašnog zaljubljenog tinejdžera koji ubere pokoji cvijetak s gradske površine, nego nestaju cijele sadnice s korijenom.
– Ljudi se jednostavno posluže cvijećem, cijelu sadnicu izvade i vjerojatno posade sebi u vrtu ili na balkonu kako bi im bilo lijepo, a pritom zaboravljaju da su time oštetili više stotina građana koji ostaju bez te ljepote. Zanimljivo, to se ponavlja svake godine na istim lokacijama tako da stalno ponovno sadimo, postala nam je to već ustaljena praksa, otkrio je Smajić.

Posljedice hirovitih vremenskih prilika

Naveo je i ostale izazove:
– Izazov su i vremenske prilike, evo svjedoci smo kako to izgleda kada imamo tri dana sunca pa dva dana obilne kiše. Takvo vrijeme jako pogoduje rastu trave, a time i rastu korova. Sugrađani mogu reći da nam je grad zakorovljen, ali jednostavno ne možemo odjednom ukloniti korov sa svih 70 lokacija. Naši djelatnici trenutačno marljivo okopavaju i plijeve i vrlo brzo će sve biti uredno.
U jesen slijedi izmjena cvjetnih gredica, sadnja ukrasnog bilja prema nalogu Grada, redovite košnje i sadnja stabala. Ljudi se često bune kada se odreže neko drvo u gradu, a prema Smajićevim riječima, bune se i kada ne znaju je li s pravom odrezano. Tvrdi da sugrađani ne vole kada se stabla režu, a kada neka grana padne i napravi štetu pitaju zašto nije bilo orezano.
– Kao što su svi u Hrvatskoj iznimni nogometni treneri, također su i poznavatelji hortikulture i šumari. Svako se drvo reže zato što je bolesno, bez obzira što na prvi pogled ne izgleda tako, no u naletu jačeg vjetra će se slomiti i možda nekoga ozlijediti. Osijek ima dosta staro zelenilo kad je riječ o stablima, što svake godine obnavljamo. Problem je što staro drveće nije pogodno za današnje klimatske uvjete. I dalje sadimo lipu, jasen, javor i ostale autohtone vrste, ali druge kultivare koji mogu podnijeti visoke ljetne temperature.Ove je godine u planu sadnja još 500 stabala, a svake godine više stabala posadimo, nego što ih srušimo pa nema straha da će Osijek ostati bez drveća i svoje titule zelenog grada, zaključio je tehnolog Smajić.