Zbog koronakrize i potresa mnogi ne mogu plaćati svoje financijske obveze bankama. Stoga se dio građana odlučio na moratorij. Mnogi će reći – riječ je o vatrogasnoj mjeri koja se preporučuje samo u krajnoj nuždi. Lani su banke u većini slučajeva, u njih 88 posto, odobrile moratorij, a zatražilo ga je oko 10 posto zaduženih.
Moratorij podrazumijeva razdoblje dogovoreno između banke i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. No to ne znači da u tom razdoblju banka klijentu oprašta njegove tekuće kreditne obveze, otplatu glavnice i kamata, nego se one zbrajaju i plaćaju poslije. Dakle, osim glavnice, klijent će nakon moratorija platiti i kamate, koje su mu se obračunavale cijelo vrijeme.
Jedan od prigovora klijenata je – zašto banke naplaćuju kamate tijekom moratorija. U slučaju redovitih kamata, njihovo plaćanje većina banaka pomiče na kraj otplatnog razdoblja. Kamata se podmiruje, kaže Nikolina Kolarić – ovisno o ugovorenom modelu otplate, a banka individualnim modelom pokušava naći najbolji model za svakog klijenta.