Kina je najnovijim svemirskim pothvatima osigurala mjesto među vodećim svjetskim silama u istraživanju svemira, a mnogi stručnjaci vjeruju da je to sada na prvom mjestu.
Četvrti srpanj 2021. bit će upisan zlatnim slovima u povijest Kine, kada je prva kineska svemirska stanica Tiangong službeno započela s radom. Također, dva su kineska astronauta istog dana krenula u prvu “svemirsku šetnju” (EVA – Extravehicular activity).
Astronaut Liu Boming prvi je u svemir otišao s nove svemirske stanice, a nešto kasnije pridružio mu se astronaut Hong Bo Tang. Zapovjednik misije Nie Haisheng ostao je u postaji, kontrolirajući razne svemirske navigacijske uređaje.
I kako je Kina postigla takav uspjeh u svemiru? Do sada su svemirske stanice imale samo tri države – SAD sa svojom svemirskom laboratorijskom postajom, bivši Sovjetski Savez sa stanicama Salyut i MIR te međunarodna znanstvena zajednica s projektom Međunarodne svemirske stanice (iako je ISS uglavnom projekt američke NASA-e i europske ESA-e, uz sudjelovanje japanske agencije JAXA i ruskog Roscosmosa). Tijekom ove EVA šetnje kineski astronauti nosili su potpuno novu generaciju svemirskih odijela, nazvanu Feitan. Ova su odijela lakša za 33 posto i mobilnija za 25 posto od onih koja su se koristila do sada.
Tiangong, u prijevodu “Nebeska palača”, nalazi se u Zemljinoj orbiti između 340 i 450 kilometara. Ova se nadmorska visina smatra niskom orbitom, za razliku od satelita u geostacionarnoj orbiti, koja može biti visoka 700 kilometara ili čak preko 1000 kilometara. Prvi modul za ovu svemirsku postaju zvao se Tian’he – “Nebeska harmonija”. Modul je lansirala najveća kineska raketa Long March 2F (Shenjian – Sky Arrow).
Ova svemirska stanica treća je generacija takvih modula u kineskom svemirskom programu. Prve dvije generacije bile su eksperimentalnog tipa, za ispitivanje materijala i dizajna samih modula, i nisu imale ljudsku posadu. Dizajn “modularne” stanice zapravo je isti onaj koji koristi ISS, a koji je sigurniji za astronaute u slučaju kvara. Osnovni modul Tian’he pruža osnovne parametre za život u svemiru – sustavi kisika, navigacija i komunikacija. Sadrži i glavna računala i generatore električne energije.
Sljedećih mjeseci u upotrebu će ući još dva modula – Wentian i Mengtian. Sadrže razne uređaje za ispitivanje svemirskog okoliša, kao i kompletan laboratorij u kojem će kineski astronauti ispitivati utjecaj nulte gravitacije na živi svijet. Slični eksperimenti provode se na ISS-u više od deset godina.
Danijel Petrović, IT stručnjak, kaže da će Tiangong biti veliki poticaj za kinesku tehnološku industriju.
“Kina to govori – mi smo sada među prvima u svemiru. Kineske tehnološke tvrtke, poput Tencenta, Huaweija, Ali Babea i drugih, već imaju značajan udio na globalnom IT tržištu. S druge strane, gotovo cijela tehnološka industrija u svijetu ovisi o osnovnim proizvođačima elektronike – tvornici OEM-a u Kini. Foxconn i Pegatron u Kini proizvode i vaš iPhone i vaš laptop, bez obzira o kojoj se marci radi. Ne zaboravimo Xiaomi, kineski div koji proizvodi sve, ‘od igle do lokomotive’, a zbog pristupačnih cijena vrlo je popularan i na Balkanu. Ova nova ‘svemirska utrka’ samo će dati vjetar u leđa čitavoj kineskoj tehnološkoj industriji, a svoje najnovije tehnologije moći će testirati i u svemirskim uvjetima. Ne bismo smjeli zaboraviti da je Kina otišla daleko u razvoju umjetne inteligencije i robotike, pa već planiraju poslati robote u svemir. ”
Stanica Tiangong također će imati “ruke” – sustave zvane LCM i CCM. Ove deset metara duge robotske “ruke” moći će okupiti ostatak stanice uz pomoć računala, pa čak i “samoposluge” – nešto što čak ni stanice MIR i ISS nisu mogle.
Međutim, Tiangong nije uspjeh samo kineske svemirske industrije, već i cijele znanstvene zajednice. Tako će se na ovoj stanici izvoditi razni znanstveni eksperimenti: TSER i CER ispitivat će ponašanje tekućina u svemiru, a CAER i HTFR pružit će odgovore o ponašanju atoma i molekula, pa čak i protoku vremena u svemiru.
Kineski program Chang’e, nazvan po boginji mjeseca, počeo se razvijati 2005. godine. Cilj je bio razviti tehnologije koje će se koristiti u budućim kineskim svemirskim misijama, ali i obučiti stručnjake u Kineskoj svemirskoj agenciji (CNSA). Prva misija bila je Chang’e 1, mali satelit koji je ostao u mjesečevoj orbiti 2007. godine. Chang’e 2 je ujedno bio i satelit – lunarni orbiter s naprednim uređajima za istraživanje lunarne površine (takozvani LIDAR, koji se također koristi za mapiranje Zemlje iz svemira).
Chang’e 3 prva je kineska misija koja je sletjela na mjesečevu površinu 2013. godine. Ova misija postavila je takozvani LUT teleskop na Mjesec, a zahvaljujući činjenici da nema atmosferu, uz pomoć ovog teleskopa moguće je istražiti prostor koji sa Zemlje jednostavno nije moguć. 2018. misija Chang’e 4 spustila je prvi i zasad jedini modul na tamnu stranu Mjeseca. Istraživačko vozilo Yutu Erhao 2 (Jade Rabbit 2) čak je tri mjeseca istraživalo ovaj do tada nepoznati dio Zemljinog satelita i poslalo prve fotografije.
Agencija CNSA nedavno je objavila prve fotografije i videozapise s Marsa snimljene sondom Zhurong. Ova sonda za istraživanje Crvenog planeta sastoji se od dva modula – orbitera i sustava za slijetanje na površinu Marsa i istraživačkog vozila (Rover). Ovo vozilo već je prešlo 236 kilometara u vremenu od 42 SOL. SOL je jedinica za mjerenje vremena na Marsu, ili jedan “Marsov dan”, a na Zemlji traje 24 sata i 39 minuta. Marsova orbita uključuje i satelit Tianwen-1, koji osim što komunicira s misijom Zhurong, izvodi i infracrveno skeniranje Marsa u potrazi za ledom i tekućom vodom.
Kina ima još ambicioznije planove – ljudska misija na Mars planirana je za 2033. godinu. Zapravo je ovo projekt stvarne kolonizacije i uspostavljanja trajne prisutnosti ljudi. Letovi i misije na Mars planiraju se od 2033. do 2041. godine. Od 2027. Kina planira poslati prve izviđačke robote i rakete s materijalom i opremom za buduću ljudsku misiju. Wang Xiaojun, koji je glavni znanstvenik Kineske akademije svemirskih letjelica, rekao je da “Kina ima dugoročne planove za trajno prisustvo astronauta na Marsu, pa čak i razvoj sustava za prikupljanje i preradu resursa i sirovina”.
Početak rada prve kineske svemirske stanice nije izabran slučajno – početak srpnja ove godine podudara se s proslavom 100 godina postojanja i rada Komunističke partije Kine. Doista, Kina je u posljednjih 100 godina prešla dugačak put i u bliskoj budućnosti planira ići još dalje – u svemir.