Hrvatska na 48. mjestu indeksa medijskih sloboda u svijetu

Hrvatska je na indeksu medijskih sloboda u svijetu ove godine na 48. mjestu (sa 70,42 boda) od 180 zemalja obuhvaćenih godišnjim Svjetskim indeksom medijskih sloboda za 2022. što predstavlja napredak u odnosu na godinu ranije kad je bila na 56. mjestu (72,05 boda).

Najbolje stoji po pitanju pravnih indikatora (38.) a najgore društvenih (64.), prema indeksu koji je u utorak objavila organizacija Reporteri bez granica (RSF).

Iako je medijska scena u Hrvatskoj postala raznolika i dinamična, vlada ne uspijeva zaštititi novinare od pravnih pokušaja da ih se ušutka, te od organiziranog kriminala, ocjenjuje RSF dodajući u izvješću da i sama vlada predstavlja prijetnju slobodi tiska.

Hrvatska, s manje od četiri milijuna stanovnika, ima skroman, ali raznolik medijski sektor. Svaki dan izlazi nekoliko nacionalnih novina, ali je njihovo vlasništvo koncentrirano jer dvije medijske kuće, Styria i Hanza Media, kontroliraju tri četvrtine tržišta.

Dvije velike privatne televizijske mreže, Nova TV i RTL, pružaju nacionalnu pokrivenost, natječući se s javnim HTV-om, dok je većina radijskih postaja prisutna samo lokalno.

Rad novinara u Hrvatskoj može biti opasan, ističe RSF. Novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine, osobito na lokalnoj razini, često su mete kampanja uznemiravanja, dok fizički napadi, prijetnje i kibernetičko nasilje predstavljaju veliki problem. Vlasti šute, ocjenjuje RSF, a i dalje se miješaju u upravljanje HTV-om.

Kleveta je u Hrvatskoj kazneno djelo na što se redovito pozivaju političari i gospodarstvenici kako bi obeshrabrili novinare od propitkivanja njihova rada. Osim toga, vrijeđanje Republike, njezina grba, himne ili zastave kažnjivo je kaznom do tri godine zatvora. Još ozbiljnije, komentari koji se smatraju “ponižavajućima” kriminaliziraju se. SLAPP tužbe i dalje su pošast, s gotovo tisuću sudskih postupaka protiv novinara ili medijskih organizacija, piše RSF.

Pandemija Covid-19 produbila je financijsku krizu koja je već zahvatila hrvatske medije, što je dovelo do daljnjeg smanjenja uredničkih plaća. Kao rezultat vladine akcije iz 2016., neprofitni mediji izgubili su dio svog financiranja. U pokušaju rješavanja financijskih problema, velike novine sve više pristaju na partnerstvo s vladom u održavanju događanja, što postavlja pitanja o neovisnosti medija, upozorava RSF.

Novinari koji istražuju slučajeve korupcije, posebno na lokalnoj razini, trpe napade organiziranih kriminalnih skupina.

Od 2008. godine nema ubijenih novinara, ali se svake godine događaju fizički napadi i zastrašivanje novinara, posebice tijekom prosvjeda, završno navodi RSF.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.