Velika sportska natjecanja važna za ekonomiju i zaposlenost

Sport i velika sportska međunarodna natjecanja pridonose ekonomiji, zaposlenosti i promociji zemlje i grada u kojem se održavaju, no Hrvatskoj za takva natjecanja nedostaju infrastrukturni objekti, u koje će se u idućim godinama više ulagati, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Na konferenciji “Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja”, koja se održala u organizaciji HGK i Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), predsjednik HOO-a Zlatko Mateša naglasio je da se svima koji organiziraju velika sportska natjecanja ona isplate te je zato u svijetu velika ‘borba’ za dobivanje domaćinstava.

Podsjetio je na velike financijske i društvene efekte nekadašnjih Univerzijade u Zagrebu i Mediteranskih igara u Splitu, ocijenivši da je sport po vrijednosti iznad mnogih drugih sektora.

Hrvatska se, po riječima Mateše, sve češće u raznim međunarodnim sportskim krugovima spominje kao poželjna zemlja-domaćin. Naveo je da se s Ministarstvom turizma i sporta (MINTS) Hrvatska kandidira za velika događanja u 2025. (Europske igre mladih do 18 godina u Osijeku i Svjetske igre na pijesku u Istri) te u 2027. (Europske igre u Splitu), koja nose velik broj natjecatelja i s time povezanu potrošnju.

Da velika sportska natjecanja imaju i velike financijske efekte slaže se i profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Tomislav Globan, koji je po narudžbi HOO-a izradio novu studiju o ekonomskim i društvenim učincima organizacije velikih sportskih natjecanja s osvrtom na Hrvatsku, koja je svojevrsna platforma za dijalog s donositeljima odluka prilikom budućih kandidatura za organizaciju velikih sportskih manifestacija u Hrvatskoj.

– U Hrvatskoj ukupna bruto dodana vrijednost (BDV) koja se može izravno i neizravno povezati sa sportom iznosi 3,75 posto ukupno stvorenog BDV-a, dok zaposlenost povezana sa sportom iznosi 4,31 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj, iznio je podatke iz studije Globan, dodajući i da se oko 74 posto potrošnje povezane sa sportom pretvara u domaću BDV.

Smatra da bi Hrvatska mogla ostvariti i više, s obzirom na popularnost i uspjehe hrvatskih sportaša u svijetu, po čemu mnogi Hrvatsku u svijetu i prepoznaju te s obzirom na klimatske i ostale prirodne uvjete koji u Hrvatskoj postoje za sport.

No, na konferenciji je istaknuto da nedostaje infrastrukturnih objekata, a za investicije u njih, kao i za nesportsku infrastrukturu koju zahtijevaju velika natjecanja, upravo su takva natjecanja važna.

– Vlada odnosno MINTS je u zadnje četiri godine uložio 135 milijuna kuna u sufinanciranje više od 80 sportskih manifestacija, a samo ove godine u sportsku infrastrukturu uloženo je 40 milijuna kuna, što će se u idućim godinama povećavati, kazao je državni tajnik u MINTS-u Tomislav Družaka, napomenuvši da Hrvatska ima ponude za organiziranje sportskih velikih manifestacija te da je “sada u poziciji da može i birati što želi organizirati”.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je važnost investicija za sport, jer se time ne uređuju samo sportski tereni nego vrlo često i s tim povezana prometna i ostala javne infrastruktura, što dugoročno osigurava povrat kroz niže troškove održavanja infrastrukture, kao i niže troškove energenata.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.