Poskupljenje hrane i energenata glavni je pokretač rasta cijena u EU-u i Hrvatskoj koja je zabilježila dvoznamenkastu inflacijsku stopu od 11,7 posto za prethodni mjesec.
Švedska samo što nije priznala recesiju, BDP pada 0,8 posto, kamate na kredite za nekretnine do ljeta bi mogle dosegnuti 4,5% posto. Šveđanima su rate kredita od 150 000 eura skočile mjesečno 300 eura. Ništa bolje nije u baltičkim zemljama, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj.
Na pitanje hoće li nam turistička sezona donijeti novi val poskupljenja, s podizanjem cijena ugostitelja i hotelijera, ekonomski analitičar Ivan Miloloža odgovara da će doći do rasta cijena.
– Neminovno će doći do rasta cijena, jasno porasti će potražnja. Potražnja uvijek diktira cijenu. To je sveto pravilo ekonomije. Ne bi rasle ovako cijene da nema potražnje. Do cijena prehrambenih proizvoda i svega drugoga će djelomično rasti. Međutim, pozitivnost turističke sezone će ipak nadmašiti taj rast cijena, ali nećemo biti toliko veliki, jer ipak se odrazi na tržišno kupovanje i ostalo, rekao je.
Ističe da će ta tri mjeseca doći do poskupljenja i u lancima i trgovačkim centrima, ali kada se uzme globalno, neće se dogoditi toliki rast uslijed turističke sezone.
