Prosječna godišnja temperatura zraka u Hrvatskoj se od druge polovice 20. stoljeća stalno povećava i potvrđuje predviđanja klimatskih modela o rastu za 2-2,4 stupnja do 2070., no odgovornim odlukama mogu se ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ističu hrvatski klimatolozi.
Ljeti sve češće bilježimo tople i vruće dane, ali i tople noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva, kaže se u izvještaju Sare Ivasić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, koji je dostavljen Hini.
Primjerice, u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 90-ih godina 20. stoljeća gotovo da i nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina, koje su ujedno među najtoplijima na svjetskoj razini otkad postoje mjerenja, imamo i do deset svake godine.
Na područjima uz Jadran taj je broj još i veći. U Dubrovniku i Splitu čak 91 posto noći u tri ljetna mjeseca 2004. klasificirane su kao tople noći. Nekad rijetki, neuobičajeno topli ljetni dani i noći, danas su postali dio klimatske stvarnosti.
Umjesto 33, uobičajeno 35 Celzijevih stupnjeva
Prema umjerenom scenariju rasta emisija stakleničkih plinova (RCP4.5), Hrvatska će u razdoblju od 2041. do 2070. doživjeti znatno toplija ljeta nego što ih pamtimo iz razdoblja od 1981. do 2010. godine.
Na područjima uz Jadran te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj očekuje se porast ljetnih maksimalnih temperatura u iznosu od 2,0 do 2,2 Celzijeva stupnja, dok je projicirani porast za gorsku Hrvatsku i unutrašnjost Istre između 2,2 i 2,4 Celzijeva stupnja.
– To znači da bi u današnjoj klimi dan s maksimalnom temperaturom od 33 Celzijevih stupnjeva, koji doživljavamo kao vrući ljetni dan, u budućnosti bio bliže 35 Celzijevih stupnjeva, što ne bi predstavljalo iznimku, nego uobičajenu pojavu, precizira Sara Ivasić.
Također, središnja Hrvatska mogla bi imati 7,5 do 10 dodatnih toplih dana svakog ljeta. U unutrašnjosti Dalmacije očekuje se 5 do 10 toplih dana više, a uz obalu taj porast bi iznosio od 10 do 17,5 dana.
I noći će, jednako tako, postati toplije. Broj toplih noći mogao bi porasti za oko 22 posto na područjima uz Jadran te za 20 do 22 posto u središnjoj Hrvatskoj.
– Povećanje broja toplih noći dovodi do smanjenja mogućnosti noćnog osvježenja i kvalitetnog odmora, što stvara sve veći toplinski stres, kako za ljude, tako i za prirodu, ističe klimatologinja DHMZ-a.
Topli dani u klimatskim projekcijama definiraju se kao dani kada se najviša dnevna temperatura zraka dosegne ili prijeđe prag od 25 Celzijevih stupnjeva. Tople noći su noći kada se temperatura ne spusti ispod određenog toplinskog praga.
Ljeti ćemo imati manje kiše
Na toplinski stres u gradovima dodatno utječe učinak urbanog toplinskog otoka. Na izrazito neugodnu ljetnu vrućinu ne utječu samo vremenske prilike, nego i materijali koji prevladavaju u urbanim prostorima, promet te rad klimatizacijskih uređaja.
Površine poput betona i asfalta danju učinkovito upijaju Sunčevo zračenje, a noću ga polako otpuštaju natrag u atmosferu. Vozila u prometu ispuštaju stakleničke plinove i toplinu, dok klimatizacijski uređaji višak topline iz zatvorenih prostora izbacuju na ulice.
Zbog toga gradovi mogu biti i do 10 Celzijevih stupnjeva topliji od okolnih ruralnih područja, što noći čini još manje ugodnima i opterećuje zdravlje gradskih stanovnika., više pročitajte na hrt.hr.