Digitalna punoljetnost sve je češća tema otkako je Australija u prosincu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Od ove godine to je učinila i Malezija. Istim putem uskoro bi mogle i neke europske zemlje.
U Francuskoj je zakon već u proceduri, a zabrana bi se odnosila za mlađe od 15 godina. I Španjolska priprema svoj model zabrane.
Niz je zemalja koje razmatraju stroža pravila ili zabrane, poput Slovenije, Velike Britanije, Danske, Grčke, Norveške, Njemačke…
I dok se neke zemalje članice zauzimaju za uvođenje zabrane na razini cijele Europske unije, neke zemlje poput Italije traže roditeljski pristanak za otvaranje društvenih mreža.
U kojem bi smjeru Hrvatska trebala krenuti, razgovarali smo sa stručnjacima.
Od Instagrama, Tik toka, Snapchata do Facebooka… Mladi žive na društvenim mrežama.
– Ja mislim da je to učestalo i pretjerano. Općenito društvene mreže nas okupiraju, izrađene su tako da nam uvijek neke nove informacije dolaze i one nam zaokupljaju pažnju, rekao je Antun Kovačić, ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek.
Neke zemlje zato idu i korak dalje. Uvode ograničenja za korištenje društvenih mreža djeci do 16 godina, a brojne ozbiljno razmišljaju o tome da slijede njihov primjer.
– Stručnjaci mentalnog zdravlja već dugi niz godina upozoravaju na ove štetne i potencijalne posljedice i tu postoji vrlo jasan konsenzus da bi ono što kasnije to bolje i da bi trebalo maksimalno odgoditi izloženost takvoj količini sadržaja u digitalnom okruženju, rekla je Dora Dodig Hundrić, pročelnica Odsjeka za poremećaje u ponašanju na edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu.
A kako bi se djecu zaštitilo od štetnog sadržaja, važno je, kaže, mijenjati i koncept društvenih mreža.
U kojem će smjeru Hrvatska tek se treba raspravljati.
– O tome se vode rasprave u Europi, vode se svuda jer činjenica je da djecu treba zaštititi od prekomjerene uporabe tih mobitela. To je vrlo složeno pitanje i zato postoje različite inicijative naravno i mi razmišljamo o svemu tome, rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Bruxelles, čini se, priprema nova pravila za digitalni prostor, a sve je jasnije da zaštita maloljetnika postaje jedno od ključnih pitanja europske politike. Ideja o dobnoj granici do 16 godina sve više dobiva na težini, a popis zemalja koje je zagovaraju sve je duži., više pročitajte na hrt.hr.