Foto: VCG
Zrakoplov Aer Lingusa na letu iz Dublina za Rim 5. studenog preusmjeren je zbog dojave o bombi te je u pratnji vojnog zrakoplova sletio u francusku vojnu zračnu bazu Évreux. Iz zrakoplova je evakuirano 157 osoba, među njima 151 putnik i šest članova posade, a pirotehničari su pregledali zrakoplov. Međutim, nije riječ o izoliranom incidentu. U samo tri dana zračne luke i zrakoplovne kompanije u više europskih zemalja primile su više od 20 dojava o bombama, koje su se odnosile na letove u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Bugarskoj, Austriji, Poljskoj i Češkoj. Pojedini zrakoplovi morali su promijeniti rutu ili proći dodatne sigurnosne provjere, dok je zračna luka Modlin pokraj Varšave morala privremeno obustaviti rad.
U Varšavi, Bruxellesu, Rimu, Sofiji i Pragu sigurnosne uzbune gotovo su istodobno poremetile europski zračni promet. Dojave su uglavnom stizale putem anonimnih poruka elektroničke pošte ili telefonskih poziva. Iako se na kraju pokazalo da su sve dojave o bombama bile lažne, zbog njihova velikog broja i činjenice da su u iznimno kratkom vremenu zahvatile brojne zrakoplovne kompanije u različitim zemljama, nadležne sigurnosne službe morale su pokrenuti niz hitnih postupaka.
Francuski stručnjak za sigurnost zračnog prometa Paul Mason istaknuo je da dojave o bombama u civilnim zrakoplovima nisu neuobičajene, ali da je ovaj slučaj poseban zbog velikog broja zrakoplovnih kompanija kojima su prijetnje upućene na relativno uvjerljiv način. Zbog toga smatra da je vjerojatnije riječ o namjernom i koordiniranom djelovanju nego o nizu međusobno nepovezanih telefonskih poziva. Objasnio je da posade i zemaljsko osoblje moraju provesti niz postupaka kako bi procijenili vjerodostojnost dojava o bombama, zbog čega su i lažne prijetnje izazvale opsežne hitne reakcije.
Dosad nijedna organizacija nije preuzela odgovornost za dojave, niti postoje javno dostupni dokazi da sve potječu iz istog izvora. Anonimne poruke elektroničke pošte i telefonski pozivi omogućuju upućivanje prijetnji uz minimalne troškove. Moguće je da je riječ o podvali ili namjernom izazivanju panike koje provodi neka radikalna skupina. Međutim, zrakoplovne kompanije i zračne luke za provjeru svake prijetnje moraju angažirati osoblje i opremu.
Paul Harrison, stručnjak za sigurnost zračnog prometa iz Danske udruge inženjera, ocijenio je da „ovo teško može biti slučajnost“. Prema njegovim riječima, činjenica da je više zrakoplova gotovo istodobno primilo dojave o bombama upućuje na mogućnost unaprijed planiranog djelovanja. Iako nije došlo do eksplozija, ponovljene sigurnosne uzbune ometaju zračni promet, narušavaju povjerenje javnosti i iscrpljuju resurse hitnih službi.
Europska komisija priopćila je 5. studenog da su sigurnost zračnih luka, procjena prijetnji i povezane istrage u nadležnosti službi država članica, dok u odgovarajućim aktivnostima sudjeluje i Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA, eng. European Union Aviation Safety Agency).