Foto: VCG
Kineski predsjednik Xi Jinping u ponedjeljak je pozvao Kinesku inženjersku akademiju da preuzme ulogu nacionalne strateške znanstveno-tehnološke sile i da nove doprinose velikom samopouzdanju i snazi Kine u znanosti i tehnologiji.
Xi, također generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK-a) i predsjedavajući Središnjeg vojnog povjerenstva, to je rekao u čestitki koju je poslano Kineskoj inženjerskoj akademiji povodom 30. Obljetnice osnutka.
Xi je u ime Centralnog komiteta KPK uputio tople čestitke i iskrene pozdrave akademicima i drugim inženjerskim tehnološkim radnicima zaposlenim u akademiji.
Xi je rekao da je tijekom proteklih 30 godina djelovanja akademija, pod snažnim vodstvom Partije, ujedinila akademike i inženjerske tehnološke radnike u promicanju razvoja inženjerske tehnologije, prevladavanju znanstveno-tehnoloških poteškoća i izgradnji velikih nacionalnih projekata i opreme, čime je dala važan doprinos promicanju kineskih inovacija i napretka u inženjerskoj tehnologiji, kao i visokokvalitetnom gospodarskom i društvenom razvoju.
Xi je naglasio da je inženjerska tehnologija važan pokretač razvoja ljudskog društva. Izrazio je nadu da će akademija, na novoj polazišnoj točki, preuzeti ulogu nacionalne strateške znanstveno-tehnološke snage, predvoditi inovaciju inženjerske tehnologije, ubrzati napredak u ključnim i temeljnim tehnologijama i unaprijediti svoju funkciju visokotehnološkog nacionalnog trusta mozgova.
Drago mi je što se vidi i osjeti kineski napredak jer prirodoslovna znanost nastoji se baviti fizičkom realnošću koja je neovisna o čovjekovom djelovanju, pa čak i njegovom postojanju. Znanstvena teorija poprima oblik matematičke formulacije koja se odnosi na određene tipove događaja, a iz kojih je moguće dedukcijom predvidjeti specifične događaje. Reduktivna, generalizirajuća tendencija znanosti implicira hod prema suštini prirodnih fenomena, prodiranje ispod tkiva pojavnosti do krajnjih konstituenata tvari, na neki način svodeći biologiju na kemiju, a ovu potom na fiziku. Suvremenim svijetom vlada i ideja o tehnološkom napretku, premda je neizvjesnost u pogledu tehničkih efekata novih tehnologija popraćena s još većom neizvjesnošću u pogledu njenog utjecaja na ljudsko društvo. Na prvi pogled, neminovno se nameće zaključak kako je porast ljudskoga znanja kumulativan i jasno usmjeren prema objektivnoj istini. Dok Popperov falsifikacionizam donekle dopušta postojanje znanstvenog progresa, Kuhnov socijalni relativizam ovoj se ideji u potpunosti suprotstavlja. Neovisno o rezultatima koje je znanost postigla, posebno u vidu tehničkog napretka, pitanje je koliko se ona približava istini. Razvoj suvremene fizike, naročito kroz razvoj kvantne mehanike, doveo je do potpuno novog odnosa prema osnovnim pitanjima filozofije znanosti. Pitanje je nije li nužno napuštanje načela kauzalnosti i lokalnosti. Kauzalnost je napuštena u Kopenhagenškoj interpretaciji, ali je sačuvana u Bohmovoj interpretaciji. Pokusi uz pomoć kojih se provjeravaju Bellove nejednakosti pokazuju nemogućnost izbjegavanja nelokalnosti. Bez obzira na odbijanje Einsteina i drugih velikih znanstvenika da prihvate tu ideju, izgleda da ćemo se morati s njom pomiriti. Kakav je to svijet u kojemu ne vrijedi lokalnost? Što o takvom svijetu uopće možemo reći? To bi značilo da je sve povezano i da sve ovisi o svemu, tj. da moramo napustiti ideju fizikalističkog redukcionizma, na kojemu počiva prirodoslovna znanost, i prihvatiti holizam. Stoga je potrebno promotriti središnje teorijsko-spoznajno pitanje o istini s kritičkoga stajališta suvremene filozofije znanosti, a s obzirom na logički pozitivizam, socijalni relativizam i holizam. Kako tehnologija kao posljedica znanstvenog istraživanja ima ogroman utjecaj na suvremenost, potrebno je ukazati i na utjecaj tehnologije na znanstvenu istinu. Pozdravljam vas iz Labina.