Nie Mingxue je ekspresni dostavljač u Guiyangu, glavnom gradu pokrajine Guizhou na zapadu Kine. Uz pomoć internetske tehnologije pruža usluge dostave “jedan na jedan” u tom gradu, a prosječan mjesečni prihod mu iznosi oko 10 tisuća yuana. U više od 200 gradova u Kini je broj ekspresnih dostavljača već premašio 900 tisuća, među kojima je trećina iz siromašnih područja.

Foto: VCG

— Nova znanja na internetu

Ovo je samo jedan primjer koji prikazuje razvoj digitalnog gospodarstva u Kini. U proteklih desetak godina su se, uz neprestanu ekspanziju digitalnog gospodarstva u Kini, pojavila brojna nova radna mjesta. Prema izvješću o 9 novih zvanja koje su nedavno objavili kineski vladini organi, 4 od njih je blisko vezano s digitalnom gospodarstvom: inženjer i tehničar za blok-lance, stručnjak za internetski marketing, tester informativne sigurnosti i pružatelj usluga internetskog učenja. Ova nova znanja neće samo otvoriti novi prostor za zaposlenost, već i stvoriti novi rast gospodarskog razvoja Kine.

Foto: CFP

— Razvoj digitalnog gospodarstva u pokazateljima

Prema “Bijeloj knjizi o razvoju digitalnog gospodarstva Kine” koju je nedavno objavila Kineska akademija za informacijske i komunikacijske tehnologije, u 2019. se kinesko digitalno gospodarstvo povećalo za 35,8 bilijuna yuana, a udio digitalnog gospodarstva u BDP-u je iznosio 36,2%, dok je u 2005. bio samo 14,2%. Što je još važnije, u 2019. je doprinos digitalnog gospodarstva rastu BDP-a iznosio 67,7% te je postalo suštinski i ključan pokretač gospodarskog rasta Kine.

Među ovim pokazateljima, razvoj digitalnog gospodarstva u uslužnoj djelatnosti se nalazio na vodećem mjestu, a posebno je brzo industrijalizirana uslužna djelatnost u digitalnom poslovanju, gospodarstvu dijeljenja i drugim uslužnim djelatnosti, što je ostvarilo ogroman doprinos rastu digitalnog gospodarstva. U 2019. je obujam robne internetske maloprodaje u Kini jeiznosio 8,5 bilijuna yuana, odnosno za 19,5% više nego u 2018. Te je činio 20,7% u cjelokupne maloprodaje, 2,3 postotna boda više nego u 2018..

— Razlog I: veliko tržište s velikim potencijalom

Glavni razlog brzog razvoja digitalnog gospodarstva je veliko kinesko tržište s velikim potencijalom. Do ožujka 2020. je broj kineskih internetskih korisnika iznosio 904 milijuna, a pokrivenost internetom 64,5%. Što više, brojni mladi internetski korisnici su postali čvrsta baza razvoja digitalnog gospodarstva i preduvjet upotrebe komercijalnog digitalnog modula. U današnjoj Kini se, uz širenje mobilnog plaćanja i razvoj internetskih trgovačkih platformi, klikom “nabavlja roba iz cijelog svijeta” i “dostavlja gastronomska ponuda” i takav način kupovine je Kinezima već postao svakodnevnica. Prema Izvješću o sustavu plaćanja 2019. koje je objavila Kineska središnja banka je u toj godini broj transakcija mobilnog plaćanja iznosio 101,431 milijardi, što je 67,57% više nego 2018., s vrijednošću od 347,11 bilijuna yuana, za 25,13% više nego 2018..

Ogroman broj internetskih korisnika u Kini je također veliki poticaj domaćim i stranim poduzećima u neprekidnom razvoju nove tehnologije i proizvoda. Na primjer, dijeljenje bicikala je postalo prvi izbor mnogih građana za prelazak kratkih relacija u gradu. Internetska prodaja uživo je postala važan kanal internetske kupovine mladih Kineza. Jedna kineska tvrtka za internetsko dozivanje vozila je nedavno počela nuditi probnu uslugu automatske vožnje… Zahvaljujući vitalnosti velikog kineskog tržišta, nove tehnologije i oblici djelatnosti se neprekidno javljaju te je Kina postala velika probna zona digitalnog gospodarstva.

— Razlog II: Industrijalizacija digitalnih tehnologija

Istovremeno je industrijalizacija digitalnih tehnologija, kao što su 5G, veliko podaci, računarstvo u oblaku, blok-lanci itd., osigurala osnovnu platformu za digitalno gospodarstvo u Kini. U 2019. je povećanje industrijalizacije digitalnih tehnologija u Kini iznosilo 7,1 bilijuna yuana, odnosno za 11,1% više nego 2018.. U Kini je implementirano više od 400 inovacijskih projekata vezanih uz 5G tehnologiju, koji pokrivaju industriju, promet, medicinu i druga područja. Prema predviđanju u izvješću Kineske akademije za informacijske i komunikacijske tehnologije, od 2020. do 2025. će 5G tehnologija omogućiti povećanje digitalnog gospodarstva Kine za 15,2 bilijuna yuana.

— Razlog III: Potpora makroekonomskih politika

Zahvaljujući nizu mjera kineske Vlade za razvoj pokretan inovacijom, digitalno gospodarstvo je dobilo potporu makroekonomskih politika. U prosincu 2019. su na sastanku o gospodarskim poslovima Centralnog komiteta KP Kine jasno istaknuti veliki napori za razvoj digitalnog gospodarstva. U 2020. su digitalna tehnologija, digitalna industrija i digitalne usluge odigrali važnu ulogu u kineskoj borbi protiv epidemije bolesti COVID-19, a brz razvoj digitalnog gospodarstva je u velikoj mjeri ublažio negativni utjecaj epidemije. U ovom trenutku, Kina pokreće veliki program “nove infrastrukture”, a vodeća tehnološka poduzeća Kine aktivno sudjeluju u izgradnji podatkovnih centara. Trećeg srpnja je Tencent, tvrtka čiji je jedan od najpoznatijih proizvoda WeChat, službeno počeo upravljati podatkovnim centrom u pokrajini Guangdong, čiji kapacitet iznosi milijun servera, a također je najveći projekt nove infrastrukture na jugu Kine.

Možemo očekivati da će nakon pandemije digitalno gospodarstvo dosljedno postati ključni pokretač gospodarskog rasta Kine. Razvoj digitalnog gospodarstva u Kini također može biti vrijedno iskustvo za oporavak svjetskog gospodarstva, koje teško pati zbog pandemije. Kao što je rekao Jonathan Woetzel, globalni iskusni upravni partner tvrtke McKinsey & Company i direktor njenog Globalnog instituta, Kina upravo preoblikuje globalnu digitalizacijsku strukturu te pruža potporu i poticaj start-up poduzećima u inozemstvu i vrlo je moguće da će Kina u budućnosti postati sila koja predvodi razvoj globalne digitalizacije.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.