Qiu Jun je djelatnik jedne internetske tvrtke za dostavu hrane, ovog ožujka je postao dostavljač, a sada svakog dana dostavlja skoro 40 narudžbi hrane. Nakon izbijanja epidemije bolesti COVID-19 u Kini, broj dostavljača kao što je Qiu Jun ne samo da se nije smanjio, nego se naglo povećao. Dok ljudi ne smiju često izlaziti vani, dostava svakodnevnih potrepština iz trgovine i hrane je osigurala normalan život građana tijekom epidemije.

— Digitalno gospodarstvo osigurava stabilnost života građana tijekom epidemije

Baš zahvaljujući zapošljavanju u digitalnom gospodarstvu je Kina uspjela osigurati stabilnost života građana tijekom epidemije. Na taj način je digitalno gospodarstvo dokazalo svoju snažnu vitalnost i sposobnost za stvaranje više radnih mjesta. Američki portal “Consumer News & Business Channel” (CNBC) je objavio kako je epidemija ubrzala razvoj internetskog poslovanja, internetske prodaje uživo i drugih novih djelatnosti te je sve više radnih mjesta u Kini digitalizirano.

Nakon epidemije se nastavlja takav trend. U Kini digitalno gospodarstvo postaje “inkubator” s velikom sposobnošću za stvaranje novih radnih mjesta.

— Racionalni zahtjev obrazovanja zaposlenika u digitalnom gospodarstvu

Prvo, digitalno gospodarstvo ima višestruke potrebe za zaposlenicima te su zbog toga zahtjevi za obrazovanjem zaposlenika uravnoteženi. U “Istraživačkom izvješću o zapošljavanju u digitalnom gospodarstvu u Kini” koje je objavila Kineska akademija informacijske i telekomunikacijske tehnologije je analizirano 1,68 milijuna oglasa za zapošljavanju u digitalnom gospodarstvu te 37,8% radnih mjesta zahtjeva zaposlenike s obrazovanjem višim od prvostupničkog sveučilišnog stupnja, a 5,5% zahtjeva od zaposlenika obrazovanje više od više škole ili diplomskog studija. Među radnim mjestima koja imanju manje zahtjeva za obrazovanjem, 28,9% radnih mjesta dozvoljava da zaposlenici imaju obrazovanje niže od srednje škole, a 19% oglasa nije naznačilo zahtjev za obrazovanjem.

— Vrlo konkurentne plaće

Drugo, plaća u digitalnom gospodarstvu su vrlo konkurentne. Prema spomenutom izvješću je u 2018. prosječna mjesečna plaća na radnim mjestima u digitalnom gospodarstvu iznosila 7057 yuana (oko 1021 dolar), što je 23,9% više nego prosječna mjesečna plaća u poduzećima iznad određene veličine. Zaposlenicima u digitalnom gospodarstvu s obrazovanjem višim od diplomskog je prosječna mjesečna plaća iznosila 10922 yuana, što je znatno više nego u poduzećima iznad određene veličine. Očito je da dobra plaća privlačna sposobnim djelatnicima, a kvalitetni djelatnici pomažu u razvoju te industrije i digitalnog gospodarstva i takav pozitivan ciklus omogućuje stalno stvaranje novih radnih mjesta.

— Fleksibilno radno vrijeme

Brzi razvoj digitalnog poslovanja, gospodarstvo dijeljenja i poslovanje na internetskim platformama su također stvorili veliki broj radnih mjesta u honorarni poslovima, koji igraju značajnu ulogu u stabilizaciji zaposlenosti. Na primjer, “Freshhema”, digitalna platforma na kojoj se prodaje svježe meso, povrće i morski plodovi čija je matična tvrtka Alibaba.com, je tijekom epidemije imala veliki nedostatak ljudskih resursa zbog naglog rasta narudžbi, pa je “posudila” brojne djelatnike restorana i drugih institucija u praktičnoj uslužnoj djelatnosti koje nisu mogle poslovati zbog epidemije. Dijeljenje djelatnika je novi oblik ekonomije dijeljenja u Kini, a također je uspješan primjer fleksibilnog upravljanja djelatnicima.

Trenutno u Kini ljudi mogu uz pomoć digitalnog poslovanja objaviti prestižan profili na društvenim mrežama ili prodati svoju robu kroz internetsku promociju uživo te sudjelovati u marketinškoj obuci za internetsku promociju. U digitalnom gospodarstvu se neprestano javljaju novi i fleksibilni oblici poslova. Nedavno su kineski vladini organi objavili “Prijedlog podrške fleksibilnom zapošljavanju preko više kanala” u kojem je jasno inicirano zapošljavanje na više načina, na primjer ubrzanje razvoja maloprodaje preko interneta, putovanje preko narudžbi na internetu, internetsko školovanje i obuka, internetska medicina, zabava preko interneta itd., što stvara uvjete građanima za rad od kuće, daljinsko obrazovanje i honoraran posao.

— Digitalno gospodarstvo osigurava stabilnost zaposlenosti

Jasno se vidi kako je razvoj digitalnog gospodarstva postao važan alat za stabiliziranje zaposlenosti u Kini. Prema podacima, je u 2019. doprinos digitalnog gospodarstvu BDP-u iznosio 67,7%, što jasno pokazuje važnost digitalnog gospodarstva. U 2019. i 2020. je Kina službeno objavila 29 novih vrsta poslova koji nisu postojali ranije, među kojima je 75% u vezi s digitalnim gospodarstvom. Uz neprekidan razvoj digitalnog gospodarstva, sadržaj tog oblika gospodarstva je sve bogatiji te pokriva sve više područja, a tradicionalne industrije se ubrzavaju i transformiraju prema digitalizaciji, čime je stvoreno više novih vrsta poslova. Prema predviđanju tvrtke Boston Consulting Group (BCG) će se do 2035. veličina kineskog digitalnog gospodarstva približiti vrijednosti od 16 bilijuna američkih dolara, stopa prodiranja digitalnog gospodarstva će iznositi 48%, a broj zaposlenih će skočiti na 415 milijuna.

Općenito gledano, digitalno gospodarstvo oblikuje novi trend zapošljavanja u Kini, odnosno od fiksnog zapošljavanja prema fleksibilnom i od tradicionalnog prema novom. Kina treba nastaviti povećavati “tortu” digitalnog gospodarstva, koje će postati ključna snaga za gospodarski razvoj Kine te će privlačiti zaposlenike i povećati im broj.

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.