Tjedan filozofije na FFOS-u

Čudnovato je to što se iskušava s jednim tjednom filozofije, pogotovo kada se u sadašnjosti nerijetko nailazi na stav da je ono filozofsko u svojim vrhuncima nešto prošlo, potrošeno i dovršeno. Doista, poziv »K samoj stvari« danas se većinom iscrpljuje u prepredanju o svrsi filozofije i još tu i tamo iznimno o prisutnosti prisutnog u apsolutnom smislu ideje koja zapravo nikada ne postaje filozofsko stajalište, još manje neki svjetonazor. Sve što se u filozofiji time propušta i zanemaruje tiče se neizvjesnosti takvog dijalektičkog posredovanja koji preobilje u fenomenima odviše lako odmjenjuje demagoškim ispraznostima. Udovoljavajući tzv. duhu poduzetništva i kvartilama odgovarajućih predmetnih kategorija, ono što je u obrazovnim sustavima ostalo od filozofije svelo se tako na mitsku stegu atraktivnosti drhtureći od oduzimanja tog preostatka.

No u svojoj obavezi brige za to što je obrazovno pomodarstvo isključilo iz svog interesa, filozofija je, neovisno o svemu tome, i nadalje radom na pojmu itekako pozvana provoditi epigramatsku reviziju svega racionalnog, kao i reviziju onog što se pod racionalnim podvaljuje. U tome se možda najviše očituje njen, pred uštogljenim intelektualizmom, zaboravljeni eros, odnosno entuzijazam. Pojam, jednako kao poredak stvarnosti, najmanje je pritom pitanje katalogiziranja, budući da ni sama filozofija svoj smisao nikada ne nalazi u iznuđivanju sklada njenog mišljenja i proučavanog predmeta. Stoga je u naporu poimanja naročito važno razviti takav senzibilitet kojim se jasno raspoznaju mjesta gdje se mišljenje falsificira u trenutku kada se od njega iziskuje to što mu se prešutnom ili otvorenom prijetnjom zabranilo, i to upravo zbog posljedice da se sve češće nalazimo u situacijama manjka riječi za ono što nam se odigrava pred očima. Taj prostor koji se svakim danom sve više sužava vapi za tim što je jedino filozofija znala valjano isporučiti u svom emfatičnom zahtjevu za duhovnom slobodom.

Samo utoliko se Svjetski dan filozofije, koji UNESCO utemeljuje 2002. godine, može shvatiti zapravo kao pitanje njenog svjetskog pojma (conceptus cosmicus) koji u tom pogledu, kako Immanuel Kant kaže, filozofiju pretpostavlja kao »znanost o odnosu svake spoznaje prema bitnim ciljevima ljudskog uma (teleologia rationis humanae)«, pri čemu filozof nije nikakav »umski vještak, nego zakonodavac ljudskog uma«. U mjeri u kojoj je vidljiv, Tjedan pak filozofije višestruki je tek podsjetnik na tog čudnovatog učitelja-ideala koji provodi takvo unaprjeđenje bitnih umskih ciljeva.

Pozivamo, stoga, studente i nastavnike Filozofskog fakulteta, kao i zainteresiranu javnost, da se pridruže ovom živom podsjećanju.

Program Tjedna

  • Ponedjeljak, 15. 11. 2021., 19 h
  • Mala vijećnica Filozofskog fakulteta

Otvorenje izložbe »Kistom kroz filozofiju« autorice Vedrane Vestić,

uz prigodnu glazbenu pratnju.

  • Utorak, 16. 11. 2021., 11.55 h
  • Svečana dvorana Filozofskog fakulteta

Panel diskusija povodom Međunarodnog dana tolerancije.

Sudjeluju: izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović, izv. prof. dr. sc. Željko Pavić, Ivana Šojat

i Nikica Torbica

  • Utorak, 16. 11. 2021., 19 h
  • Mala vijećnica Filozofskog fakulteta

Okrugli stol na temu »Društvenost umjetnosti – umjetnost društvenosti«.

Sudjeluju: dr. sc. Igor Gajin,  prof. dr. sc. Marijan Krivak, izv. prof. art. Tihomir Matijević,

i prof. dr. sc. Goran Rem 

  • Srijeda, 17. 11. 2021.
  • Mala vijećnica Filozofskog fakulteta

Međunarodni znanstveni skup »Duhovna situacija vremena«

Sudjeluju: Maria Cecilia Colombani (Argentina), Davorin Ćuti (Hrvatska), Bernard Harbaš (Bosna i Hercegovina), Mirela Karahasanović (Bosna i Hercegovina), Ivica Kelam (Hrvatska), Marijan Krivak (Hrvatska), Marco Moschini (Italija), Boško Pešić (Hrvatska), Damir Sekulić (Hrvatska), Maria del Sol Romano (Meksiko), Mislav Uzunić (Hrvatska) i Marco Viscomi (Italija)

OSTAVITE ODGOVOR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite ovdje svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.