U osječkoj zračnoj luci predstavljena je Hitna helikopterska medicinska služba. Uz Osijek ta služba ima baze u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Dvomjesečnu obuku završilo je devet osječkih liječnika i deset tehničara. S radom počinju 30. ožujka.
– Kroz zadnjih mjesec dana smo prošli teorijske i praktični dio sa ljudima koji imaju veliku iskustvo u radu hitne i helikopterske službe, treninzi se odnose na pružanje pomoći pacijentima koji su ozbiljno ugroženi. To je bio jedan izazov, što se tiče profesionalne karijere, rekao je Dejan Hil, kirurg, KBC Osijek.
– Cilj nam je bio pokriti cijelu RH, omogućiti što ranije zbrinjavanje naših građana i posjetitelja, isto tako biti pristupačan i omogućiti ono što svijet već od ranije nudi, a Hrvatska do sada nije, istaknuo je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Na predstavljanju osječke HHMS službe Beroš je kazao kako je edukaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu prošlo ukupno 100 polaznika, 50 liječnika te 50 medicinskih sestara i tehničara. Za funkcioniranje svake baze potrebno je po 16 liječnika te medicinskih sestara i tehničara.
– Na ovaj način stvaramo “kariku koja nedostaje”, jer na kopnu imamo mrežu novih vozila hitne pomoći, na moru šest novih brodica, a planira se izgradnja još pet. Ovim projektom povezujemo sve dijelove hitne medicinske službe kako bi na najbolji način pomagali građanima, istaknuo je Beroš.
Objasnio je kako su se u provedbi projekta odlučili za koncept koji će zemljopisno pokriti cijelu Hrvatsku, zbog čega su iskorišteni postojeći infrastrukturni uvjete pri zračnim lukama u Osijeku, na Krku, Braču te zagrebačkom Zrakoplovnom tehničkom zavodu.
Beroš ističe da su baze povezane s tercijarnim zdravstvenim ustanovama, u kojima se može pružiti najkompleksnija pomoć građanima, a to su klinički bolnički centri Osijek, Rijeka, Split i Dubrava. Na taj način koncipirali smo ustroj nove hitne medicinske službe, letačke aktivnosti ugovorili smo za razdoblje od sedam godina, a nakon toga ćemo razmotriti je li ovo optimalan model te po potrebi mijenjati položaj baza i drugih elemenata ove službe, najavio je Beroš.
Napomenuo je kako se uz četiri baze te operativno sletne površine, smještene uz kliničke bolničke centre, želi ustrojiti mreža sletnih površina uz druge zdravstvene ustanove, pri čemu se jedan helidrom već gradi u Slavonskom Brodu, a planiraju se izgraditi i u Puli i Zadru.
Beroš ističe da će se u kontinentalnoj Hrvatskoj organizirati samo dnevni letovi HHMS-a, jer s obzirom na broj bolnica i postojeću cestovnu infrastrukturu, noćni letovi u ovome trenutku nisu potrebni, a znatno bi povećali ukupne troškove, za 40 posto za taj dio Hrvatske.
Vrijednost projekta uspostave HHMS-a je 62,5 milijuna eura, od čega 10 milijuna eura, bespovratnih EU sredstva, ali planiramo iz sljedećeg višegodišnjeg EU financijskog okvira, namiriti i veći dio potrebnih sredstava, kazao je ministar Vili Beroš.
Ravnateljica osječko-baranjskog zavoda za hitnu medicinu Silvana Sabo ocijenila je da je uspostava HHMS-a povijesni trenutak za istočnu Hrvatsku.
– Početkom rada ove službe moći ćemo pristupiti pacijentima koji su teže dostupni i kompleksnijeg stanja, a ljudima ćemo omogućiti puno izgledniji postotak preživljavanja i kvalitetnije liječenje, dodala je Sabo.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić objasnio je da je rad HHMS-a operativno zamišljen tako da će baza službe biti u Zračnoj luci “Klisa”, a helikopter će slijetati na helidrom u osječkom sveučilišnom campusu, oko 850 metara od osječkog KBC-a. To je privremeno, jer će trajno rješenje biti izgradnja novog osječkog KBC-a, koji će imati svoj helidrom, rekao je Radić., stoji u objavi na stranici hrt.hr.
