Foto: VCG
„Najavljujem novi krug nacionalno utvrđenih doprinosa Kine: do 2035. godine neto emisije stakleničkih plinova u cijelom kineskom gospodarstvu bit će 7 do 10 posto niže od vrhunca, a nastojat ćemo postići i bolje rezultate…“, rekao je 24. rujna kineski predsjednik Xi Jinping u govoru na samitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Tom je prigodom iznio i tri prijedloga za jačanje globalnog klimatskog upravljanja te najavio novi krug ciljeva paketa nacionalno utvrđenih doprinosa Kine, što je međunarodna zajednica visoko ocijenila.
Razumijevanje trenutačnog stanja globalnog klimatskog upravljanja dodatno potvrđuje kinesku odlučnost i predanost. S jedne strane, sve izraženije klimatske promjene i sve češći ekstremni vremenski događaji snažno utječu na ljudsku proizvodnju i svakodnevni život. S druge strane, pojedine velike sile odbijaju ispuniti svoje međunarodne obveze, dok zemljama u razvoju nedostaje financijska i tehnička potpora, što predstavlja ozbiljan izazov za globalnu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena.
Ove godine obilježava se 80. obljetnica osnutka Ujedinjenih naroda i 10. obljetnica Pariškog sporazuma. U skladu sa sporazumom, sve strane obvezne su svakih pet godina dostavljati nacionalno utvrđene doprinose, na temelju načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i odgovarajućih sposobnosti. Ova godina stoga predstavlja ključno razdoblje za predaju novog kruga nacionalno utvrđenih doprinosa.
Kineska predanost i djelovanje u tom području dosljedni su i očiti svima. Još u rujnu 2020., tijekom opće rasprave na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a, predsjednik Xi Jinping svečano je objavio kineske ciljeve za postizanje ugljičnog vrhunca i ugljične neutralnosti. Pet godina kasnije, u rujnu ove godine, ponovno je predložio inicijativu za unapređenje globalnog klimatskog upravljanja, pozvavši sve strane na „učvršćivanje povjerenja“, „preuzimanje odgovornosti“ i „produbljivanje suradnje“.
Zelena i niskougljična tranzicija globalni je trend našeg vremena. U konačnici, rješavanje klimatskih promjena zahtijeva temeljnu preobrazbu razvojnog modela. Otkako je prije pet godina objavila ciljeve ugljičnog vrhunca i ugljične neutralnosti, Kina je izgradila najveći i najbrže rastući sustav obnovljive energije na svijetu te uspostavila najveći i najrazvijeniji novoenergetski industrijski lanac. Istodobno, Kina aktivno pomaže međunarodnoj zajednici u ostvarivanju zelene tranzicije. Od 2016. godine osigurala je i mobilizirala više od 177 milijardi juana za financiranje projekata, pružajući snažnu potporu drugim zemljama u razvoju u suočavanju s klimatskim izazovima.
Klimatske promjene nisu pitanje koje može riješiti pojedina zemlja, već zahtijevaju zajedničko djelovanje cijelog svijeta. Jačanje globalnog klimatskog upravljanja mora se temeljiti na načelu zajedničke, ali diferencirane odgovornosti. Kako je naglasio predsjednik Xi Jinping: „Globalna zelena tranzicija trebala bi počivati na pravednosti i pravednom postupanju, u potpunosti poštovati pravo zemalja u razvoju na razvoj te smanjivati, a ne produbljivati jaz između sjevera i juga.“ Dodao je i: „Razvijene zemlje trebale bi ispuniti svoje obveze, preuzeti vodstvo u smanjenju emisija te pružiti veću financijsku i tehničku potporu zemljama u razvoju.“
Samo usklađenim naporima moguće je ostvariti ključne ciljeve Pariškog sporazuma.
To je odlična vijest. S njom “pod ruku” može ići i informacija da EU predlaže novi plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova od 90 posto do 2040. Europska komisija nedavno je objavila prijedlog izmjene Zakona o klimi EU kojim predlaže 90-postotno smanjenje neto emisija stakleničkih plinova do 2040. godine u odnosu na razinu iz 1990. Komisija opisuje plan kao “novi način do 2040.”, predviđa i nove industrijske “fleksibilnosti” kako bi se ublažio pritisak na države članice. Dopušta se ograničeno korištenje međunarodnih ugljičnih kredita od 2036. (do tri posto emisija), što znači da bi domaće emisije bile snižene za otprilike 87 posto, a preostalih tri posto nadoknađivalo bi se izvan EU. Također se računa na tehnologije za uklanjanje CO2 – poput hvatanja CO2 iz zraka (DACCS) i bioenergije s hvatanjem ugljika (BECCS) – radi neutralizacije dijela emisija. Komisija svoj plan opisuje kao pragmatičan i realan korak koji će pružiti investicijsku sigurnost te ojačati industrijsku konkurentnost i energetsku sigurnost Europe. EU priznaje da neki teški industrijski sektori (npr. cementna industrija) ne mogu lako smanjiti emisije, pa plan predviđa i alternativne načine njihova doprinosa cilju. Srž ovog prijedloga je obvezujući cilj: 90 posto manje neto emisija do 2040. Za ostvarenje tog cilja uvode se tri mehanizma fleksibilnosti: domaći te međunarodni ugljikovi bodovi te međusektorska “fleksibilnost”, odnosno trgovanje emisijama među sektorima. Pozdrav svima u redakciji iz Nemetina.