Sve više ljudi – i mladih i starijih – osjeća se usamljeno, pokazuju nova istraživanja. Kako je moguće da se u vrijeme kada je svijet još povezaniji zahvaljujući pametnim telefonima, četvrtina svjetskog stanovništva osjeća izolirano?
Nova istraživanja ukazuju na to da se sve veći osjećaj usamljenosti, i uz njega povezani rizici od razvoja moždanog udara, srčanih bolesti, depresije i stresa, šire i među mladima i starijim građanima u industrijaliziranim zemljama.
U grupi mladih u dobi od 16 do 24 godina udio onih koji svakodnevno kontaktiraju s prijateljima pao je s 44 posto u 2015. na 36 posto u 2022. godini, nakon ranijeg pada od devet postotnih bodova između 2006. i 2015., podaci su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Između 2018. i 2022. mladi su bili skupina koju je najviše pogodio osjećaj da su se društveni odnosi pogoršali, izvijestio je OECD na nedavno održanom sastanku u Parizu.
Među starijim osobama u dobi od 65 godina i starijima, najveći porast socijalne izolacije uočen je u svim dobnim skupinama.
Udio ljudi koji su rekli da se nikad ne viđaju s prijateljima porastao je za 5,5 postotnih bodova na 11,4 posto između 2015. i 2022. godine.
Dugotrajna usamljenost povezana je s nekoliko poznatih zdravstvenih rizika, ali OECD ukazuje i na njezinu povezanost s lošijim radnim učinkom, s većom vjerojatnošću za nezaposlenost ili za rano napuštanje obrazovanja.
Istraživači su zamijetili da se muškarci i mladi pojavljuju kao nove rizične skupine.
– Dok su muškarci u istraživanjima tradicionalno bili u grupama s nižom stopom osjećaja usamljenosti i boljom kvalitetom međusobnih odnosa od žena, između 2018. i 2022. godine u oba se slučaja situacija među njima pogoršala, kažu autori studije.
Istodobno, značajni faktori koji utječu na osjećaj usamljenosti su nezaposlenost i niski prihodi, kao i starija dob i život u samoći.
– U usporedbi s općom populacijom, nezaposlene osobe i oni u najnižoj kategoriji prihoda su otprilike dvostruko skloniji osjećaju usamljenosti., biše pročitajte na hrt.hr.