Otkako su računalne igrice zamijenile one na igralištima, motorika je kod djece počela slabiti. Vidljivo je to ne samo na tjelovježbi,već i kad se piše i crta. Roditeljima je sve veći izazov kako djeci poboljšati koncentraciju i spretnost.
Nespretno ispisana slova, sporo kopčanje odjeće, brzo ostajanje bez snage i kod izvođenja jednostavnih vježbi. Sve to učitelji i nastavnici već godinama primjećuju kod djece.
– Na tjelesnom se vidi da se lošije služe manipulacijom nekim rekvizitima, primanju, hvatanju lopte, pogotovo najizraženije što vidim je u nekakvoj izdržljivosti. Sve je to deficit motorike značajno za generaciju, rekao je Nevesin Vusić, profesor tjelesne i zdravstvene kulture.
Slično je u većini država, pa se tim problemom bavi i Svjetska zdravstvena organizacija. Prema nekim njezinim preporukama, prvi mobitel dijete bi trebalo dobiti tek kad krene u više razrede osnovne škole. Djeca do pete godine života dnevno bi trebala biti aktivna barem tri sata.
– Za školsku djecu to je sat vremena svakodnevno intenzivne ili umjerene tjelesne aktivnosti. Što znači da hodanje nije dovoljno za dijete, nego baš se treba baviti nečim gdje će se oznojiti, ispuhati, dodala je.
A nekada djeca nisu ni pomišljala da time što se zabavljaju – igrajući gumi – gumi, školicu i slično – na zdrav način razvijaju i svoju koordinaciju, ravnotežu te međusobnu komunikaciju., više pročitajte na hrt.hr.