Zanimljivo je da je u Hrvatskoj po stanovniku više košnica nego u ostalim europskim zemljama. Ali i da jedemo mnogo manje meda nego Europljani. S obzirom na to da ga proizvodimo više od svojih potreba – pčelari moraju dodatno raditi na promidžbi i plasmanu. Zasad neiskorištena prilika su europske zemlje jer se ondje proizvodi samo polovica potrebnih količina.
Već godinama vrijedni ljudi bore se s bolestima pčela i klimatskim promjenama. Iako je proljeće tek stiglo, u košnicama je već ljeto.
– Gotovo mjesec dana, 3 do 4 tjedna, pčelinje zajednice su ubrzale. Ubrzao je okoliš, ovako nešto nismo vidjeli, rekao je prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.
– Pogotovo ako imamo jake temperature i jake vjetrove koji isušuju nektar. Tako da će vjerojatno biti slabiji prinosi meda, istaknuo je Franjo Surop, Udruga pčelara Vukovar 91.
I nužno – manja zarada, a troškovi proizvodnje sve veći. Istodobno svoj med sve teže prodaju na “kućnom pragu”.
– U maloprodaji jako malo prodajemo meda. To je dosta prezasićeno i ima iz uvoza tako da se protiv toga teško boriti. Onda dosta toga prodamo u veleprodaju, ali to je mizerna cijena mizerna, što bi se reklo, pojasnio je Goran Podrugović, Udruga pčelara Vukovar 91.
– Mi smo jednostavno došli u situaciju da smo napravili punionicu po HACAP-u kako bi bili u mogućnosti otkupiti tržišne viškove od ne samo od svih naših članova nego svih ljudi koji se bave pčelarstvom u Slavoniji i Baranji, kazao je Ivan Dumendžić, predsjednik Udruge pčelara Vukovar 91.
Dobro bi došlo i da promijenimo prehrambene navike. Jer Europljani na godinu pojedu i do 8 kilograma meda – mi samo pola kilograma., stoji u objavi na stranici hrt.hr.
