Kruh malo pomalo, ali i dalje poskupljuje. Skup je i kao potrošači trebamo osvijestiti kvalitetu, potrebu za umjerenom potrošnjom i što manje bacanja.
Nada Barišić, direktorica “Žitozajednice” kazala je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” kako je cijena kruha tržišna kategorija te je ona uvjetovana ponudom i potražnjom.
– Cijena sirovine je bitna stavka. Zadnje dvije žetve cijena pšenice se stabilizirala, no svi ulazni troškovi u cijeloj prehrambenoj industriji rastu. Hrana nije jeftina i razdoblje jeftine hrane je iza nas, istaknula je.
Dodala je kako je bilo govora da su marže na kruh na prvom mjestu i to je, kako kaže, politika tržišnih lanaca, što je neminovno na slobodnom tržištu.
– Mi svojim odlukama možemo utjecati na to, ali kruh je namirnica koju svakodnevno trebamo. Treba naglasiti da je Hrvatska po potrošnji kruha među 10 država Europe, naglasila je.
U Hrvatskoj imamo veliku mogućnost izbora raznih kruhova i peciva
Branimir Dolibašić, nutricionist, istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo veliku mogućnost izbora između raznih kruhova i peciva, a izbor počiva na znanju.
– Kruh je jedinica energije i trošimo ga puno. Iz njega dobivamo ugljikohidrate. Postao je lako dostupan, ali je postao i mjera standarda pa ga kupujemo zbog svog komfora, rekao je.
Naglašava kako kruh od cjelovitog zrna, u kojem dobar dio zrna sačuvan, ima više vitamina, proteina, ali i više vlakana.
– Mi danas unosimo premalo vlakana i žitarice su idealan način da tamnim i integralnim kruhom unesemo dovoljno vlakana tijekom dana, naglasio je.
Na pitanje jesu li cijene kruha u Hrvatskoj veće nego u EU, Barišić je rekla kako je prema procjenama Eurostata za prošlu godinu, Hrvatska od prosjeka EU 15 posto skuplja, no kada se usporedimo s našim susjedima glede cijene pola kilograma bijelog kruha tu smo jeftiniji.
Tamnim i integralnim kruhom unosimo dovoljno vlakana
– Što se tiče zamrzavanja kruha, to je fama kod potrošača da je to nešto nekvalitetno, no revolucija brzog zamrzavanja pekarskih proizvoda donijela je blagodat koju imamo, a to je da se kruh ne kupuje u ranim jutarnjim satima, već svježi i topli kruh imamo tijekom cijelog dana, istaknula je.
Dodaje kako su potrošači ti koji određuju koji će kruh tijekom cijelog dana biti na policama.
Barišić naglašava kako kruh nije jedini dio doručka i kako kaže, može se bijeli kruh uzeti nekoliko puta tjedno i to nije problem.
– Problem je što mi jedemo samo bijeli kruh i peciva te onda višak soli postaje problem. Bijeli kruh ima manje vlakana u odnosu na integralni. Novogodišnja odluka može biti da jedemo više integralnog kruha, da radimo pametniji i zdraviji izbor za sebe, rekao je., stoji u objavi na hrt.hr.