Broj Hrvata nezadovoljnih svojim životom gotovo se prepolovio u posljednjih 10 godina, pokazalo je istraživanje Eurobarometra objavljeno u utorak, prema kojem najveće poteškoće za hrvatske ispitanike predstavljaju inflacija, stanje gospodarstva i mirovine.
Istraživanje, koje je naručila Europska komisija, a provedeno je u razdoblju između listopada i studenog 2024., pokazalo je da je 81 posto hrvatskih ispitanika zadovoljno svojim životom, a 19% ih nezadovoljno. Prije deset godina postotak nezadovoljnih u Hrvatskoj se kretao oko 34.
Kada je riječ o prosjeku na razini Europske unije, svojim životom je zadovoljno 86 posto sudionika u istraživanju. Prosječni hrvatski i europski ispitanik na prvo mjesto teškoća svoje zemlje stavlja inflaciju.
– U Hrvatskoj je, međutim, zabrinutih zamalo dvostruko više od prosjeka EU-a i broj zabrinutih zbog inflacije u proteklih je pola godine porastao za četiri postotna boda, dok se na razinu EU-a smanjio za pet bodova, napisali su autori istraživanja.
Naime, čak 63% hrvatskih ispitanika je kao jedan od dva najveća problema s kojima se zemlja suočava odabralo upravo inflaciju, odnosno rast životnih troškova, dok se za isto u prosjeku odlučilo 33 posto europskih ispitanika.
– Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju stanje gospodarstva (22 posto), koje je prosječnom europskom ispitaniku na trećem mjestu (18 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatima su mirovine na trećem mjestu zabrinutosti (17 posto) dok se na razini EU-a mirovine smatraju znatno manjom teškoćom (devet posto).
Hrvatski i europski ispitanici najvećom teškoćom s kojom se trenutno suočava Europska unija smatraju Ukrajini.
– Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju međunarodnu situaciju (28 posto), a europski useljavanje (28 posto).
Pedeset i pet posto hrvatskih ispitanika reklo je da useljavanje državljana trećih zemalja u njima izaziva negativan osjećaj, što otprilike odgovara europskom prosjeku od 54 posto.
Kada pak se radi o useljavanju državljana iz drugih zemalja članica, podržava ga 58 posto hrvatskih sudionika, što je niže od europskog prosjeka koji iznosi 66 posto.
– Hrvatski ispitanici smatraju da bi se EU srednjoročno ponajviše trebao baviti gospodarstvom (41 posto), pa sigurnošću i obranom (30 posto) te poljoprivredom (29 posto).
Istraživanje je zabilježilo i pad povjerenja hrvatskih građana u Europsku uniju, koje sada iznosi 53 posto, odnosno četiri postotna boda manje nego prije godine, ali ipak dva postotna boda više od europskog prosjeka.
– Na polovicu hrvatskih ispitanika, tri postotna boda manje nego prije pola godine, EU ostavlja pozitivan dojam. To je šest postotnih bodova više od europskoga prosjeka. Negativnu predodžbu o EU-u ima 13 posto hrvatskih, a 17 posto europskih ispitanika. Ipak, EU-u je privrženo 61 posto hrvatskih, a 63 posto europskih ispitanika, naglašava istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da je djelovanjem demokracije u Hrvatskoj zadovoljno 44 posto, a nezadovoljno 55 dok su preostali odgovorili da ne znaju. Kada je riječ o prosjeku na razini Unije, postoci su obrnuti. Prije 10 godina, zadovoljstvo demokracijom u zemlji kretalo se između 20 i 24 posto.
Također, u protekle dvije godine poraslo je povjerenje u hrvatska glasila za 12 postotnih bodova te njima sada vjeruje 60 posto ispitanika, što je devet postotnih bodova manje od prosjeka EU-a.
– Ipak, 70 posto i hrvatskih i europskih ispitanika često nailazi na lažne vijesti, a da postojanje dezinformacija predstavlja problem za njihovu zemlju smatra tri četvrtine hrvatskih i još dva postotna boda više europskih ispitanika., stoji u objavi na stranici hrt.hr.
