U Hrvatskoj se sve više postavlja pitanje ima li previše bolovanja, s obzirom na visoki broj ljudi koji koriste bolovanja, posebno u zimskim mjesecima. Kritičari upozoravaju na mogućnost zloupotrebe sustava. Kako stvari zaista stoje?
O tome je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” govorila dr. med Ljiljana Milišić Ždralović, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO.
Na pitanje koriste li Hrvati više bolovanja nego neke druge nacije odgovara kako smo mi “u zlatnoj sredini”.
– Prosjek Europske unije je 9,8%, a Hrvatska je na 9% osoba koje izostaju s posla radi nekakvih određenih uzroka, kazala je.
– Mi vjerujemo svojim ugovornim subjektima, tj. našim ugovornim doktorima, jer bolovanja otvaraju doktori primarne zdravstvene zaštite, bilo opće obiteljske medicine ili doktor zdravstvene zaštite žena – ginekolog, rekla je.
Kazala je kako se jednako kontroliraju kratka i duga bolovanja.
– Uzimamo sva bolovanja u obzir od prvog dana, kad god postoji potreba za kontrolom obavimo je, bilo da je redovna kontrola ili izvanredna kontrola, ističe.
Najviše bolovanja zbog teškog fizičkog rada
Što se tiče statistike gdje ima najviše bolovanja, kaže kako ona prevladavaju u zanimanjima gdje postoji teži fizički rad.
– Najčešće je to u prerađivačkoj industriji, što ne znači da sjedilački način života ne donosi značajne promjene na mišićno-koštanom sustavu, dodala je.
HZZO izdvojio 220 milijuna eura
Prema podacima za 2024. godinu, kazala je kako su zavodi morali izdvojiti za naknade za bolovanja oko 220 milijuna eura.
Na kraju je dodala kako su ljudi na bolovanju najčešće zbog zdravstvenih problema, ali privremena spriječenost za rad može se koristiti zbog njege nekog člana obitelji.
Nakon 19 godina što nisu mijenjane trebali bi se promijeniti iznosi naknada za bolovanje, nove su vijesti iz Ministarstva zdravstva.
Gost u studiju “Dobro jutro, Hrvatska” bio je i Tomislav Dulibić, državni tajnik iz Ministarstva zdravstva.
30% bolovanja nije regularno
Kazao je kako se pri kontrolama bolovanja zatvori oko 30% bolovanja, jer kontrolori utvrde da ona nisu regularna.
Budući da tih 30% bolovanja otvara liječnik obiteljske medicine, potvrdio je kako postoje sankcije za tog liječnika koji je bolovanje otvorio.
– One se isto tako pripisuju u nekih 15% slučajeva, otkriva.
Izmjene zakona
Pred nama su izmjene zakona.
– One donose demografsku i socijalnu politiku Vlade. U oba mandata Vlade Andreja Plenkovića povećavali smo minimalnu plaću, prosječnu plaću, medijalnu plaću. I s tim je došlo na red da se povećaju naknade za bolovanje, s obzirom na to da je bio postavljen limit na 4200 kuna neke 2006. godine. Sad se to povisuje na 995 eura, kazao je Dulibić., stoji u objavi na hrt.hr.
