Doći do vlastitih stambenih kvadrata za mnoge mlade postaje nemoguća misija, jer cijene stanova lete u nebo. Tko danas može kupiti stan od 200 tisuća eura? Kolika je stvarna vrijednost tih stanova? Tko bi trebao graditi, a ne gradi, kvalitetne i jeftine stanove?
– Cijene stanova su visoke jer 35 godina nitko nije regulirao tržište. Sve je pušteno poduzetnicima. Mi nemamo nikakav poseban model razmišljanja o stanogradnji osim onoga, a netko je napravio stan. Tko je taj netko, ja ne pitam, to je zatvoreni prostor na određenoj etaži određene zgrade. I ja sada moram u banku, moram dignuti kredit i moram taj stan plaćati 30 godina. To je jedini model koji mi kao društvo trenutačno imamo, koji smo uspjeli smisliti, započinje arhitekt Janko Kralj.
Zbog porasta cijena nekretnina Sara se morala vratiti baki
Za Saru je sve teklo dobro dok na ljeto 2023. godine cijene nisu počele naglo rasti.
– Bilo mi je stvarno lijepo, bilo mi je lijepo dok sam bila sama u stanu. Uživala sam u svakom trenutku, i kuhajući i spremajući. Došlo je to ljeto 2023. kada su cijene stvarno krenule rasti. Tada sam shvatila da je vrijeme da se vratim baki, govori Sara.
Njezini prijatelji imali su gotovo iste probleme. Cijene stanova drastično su porasle tako da je Sara morala izaći iz stana u kojem je živjela.
– Sada ne moram davati 500-600 eura za stan, ali na neki način sam izgubila svoju slobodu i mir. Razmišljala sam o tome tko može priuštiti stan i tko može dignuti kredit jer to ne mogu uopće zamisliti. Mislim da to nitko ne može napraviti od mojih prijatelja. Svi pošteno rade i žive, svi čak imaju dobre plaće, ali jednostavno ne ide, govori Sara.
Jelena traži stan već godinama
Otkada živi i radi u Zagrebu, Jelena traži stan. Potraga traje već pet godina. Nadala se da će se dogoditi „krah“ zato što su cijene bile previsoke.
– Stanovi i kuće koje se prodaju do sat vremena udaljenosti od Zagreba koštaju 100-200 tisuća eura. To su kuće do sto kvadrata u koje treba još uložiti polovicu toga iznosa. Mislim da si stan od 200 tisuća eura nikada neću moći priuštiti, kaže Jelena.
Ako je prosječna plaća u Zagrebu oko 1500 eura, govori, maksimalni kredit koji se može dobiti je oko 150 tisuća eura.
– Primjerice, običan i nimalo luksuzno uređen stan od 50 kvadrata u Kustošiji košta oko 200 tisuća eura. Naš budžet za stan je oko 130-140 tisuća eura. Vjerojatno bismo kupili kuću. To bi po nama trebala biti useljiva nekretnina, a ne da se još treba uložiti u nju. Nemamo gotovinu, nemamo niti nasljedstvo, niti neku drugu nekretninu. Ja ne znam tko ima za zemljište i za gradnju kuće 200-300 tisuća eura. Pravedne su visoke cijene nekretnina, odnosno nove gradnje, cijenom građevnog materijala. Ali zašto su onda kuće iz 70-ih i 80-ih po 200 tisuća eura?, pita se Jelena.
Kod mladih najviše prevladava strah
– Osjećam se malo tužno, šokirano, razočarano i najviše od svega me strah. Što dolazi? Strah me budućnosti i strah me gdje ću naći stan i hoću li ga uopće naći, govori Sara.
Jelena smatra da priuštivo stanovanje više ne postoji.
– Kada čujem priuštivo stanovanje, naježim se. Zato što priuštivo stanovanje više ne postoji. Ako osoba ne živi s roditeljima ili ne živi u naslijeđenoj nekretnini, što je priuštivo stanovanje?, pita se Jelena., više pročitajte na hrt.hr.