Gotovina je i dalje najčešće sredstvo plaćanja. Lako je dostupna i pruža najviši stupanj zaštite privatnosti. Plaćanje karticom ili mobitelom uzelo je maha, ali uvođenje digitalnog eura pod posebnim je povećalom. Hoće li građani moći odlučivati kako će plaćati?
– Moći ćemo plaćati čak i kada je pristup internetu otežan, a transakcije će se moći obavljati karticama, mobitelom ili računalom. Najvažnije je da će plaćanje biti besplatno za građane, rekao je Hlupić Radić.
U Hrvatskoj narodnoj banci naglašavaju da uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje novčanica i kovanica. I ministar financija Marko Primorac podržava digitalizaciju novca, istaknuvši da će ona donijeti brže i jeftinije transakcije.
– Gotovina i digitalna valuta trebale bi biti zakonito sredstvo plaćanja. Radimo na tome i nastojat ćemo da to vrijedi ne samo zakonski, nego i u praksi, kazao je Primorac.
Brige oko privatnosti i sigurnosti
Istraživanja pokazuju da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom, a ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava da bi potpuni prelazak na digitalno plaćanje mogao ugroziti ljudska prava i slobode.
– To bi se moglo dogoditi u sljedećih 10 do 20 godina, primjerice zbog terorizma ili drugih razloga, a tada bi rizik od potpune kontrole bio vrlo velik, ocijenio je Jurčić.
Kibernetički napadi
Osim pitanja privatnosti, građani strahuju i od kibernetičkih napada te mogućeg gubitka novca iz digitalnih novčanika.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih navika. Najranije bi mogao biti u uporabi potkraj 2028. godine.