Foto: VCG
Inicijativa za globalno upravljanje (GGI) koju je kineski predsjednik Xi Jinping premijerno predložio na nedavno okončanom, 25. summitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO), predstavlja najnoviji pokušaj Kine da, u kontinuitetu s prethodnim kineskim globalnim inicijativama, ponudi sveobuhvatan koncept rješavanja svjetskih izazova. Inicijativa je logičan nastavak proaktivne globalne politike koju je vođa Komunističke partije Kine provodio još od inicijative “Pojas i put” a učvrstio kroz tri prethodne globalne inicijative – razvojnu, sigurnosnu i civilizacijsku. Riječ je o konkretnom pristupu globalnim problemima koji zahtijevaju duboke, ali i pragmatične odgovore.
Foto: VCG
U eri ad hoc političkih stilova i rješenja, mnogi političari i svjetski lideri pribjegavaju opsjeni, trikovima i jednokratnim taktikama kako bi dobili kratkoročne bitke. Primjeri su vidljivi u predizbornim populističkim obećanjima brojnih lidera, privremenim trgovinskim sporazumima sklopljenim radi dnevno-političkih poena ili kratkoročnim vojnim intervencijama koje zanemaruju dugoročne posljedice. Xi, pak, nudi oprečan stil i korake koji proizlaze kako iz višestoljetne kineske političke filozofije tako iz najbolje prakse KPK.
Foto: VCG
Veze između ove, četvrte inicijative i prethodne tri, su očite. GGI, kao i GDI(Globalna inicijativa o razvoju), GSI(Globalna inicijativa o sigurnosti) i GCI(Globalna inicijativa o civilizaciji), proizvod su cjelokupnog sistema razmišljanja. Kao odgovorni vođa svjetske supersile, Xi nudi različite odgovore na različite probleme s kojima se suočava čovječanstvo. Odgovori imaju svoje specifičnosti koje proizlaze iz raznolikosti problema na koje se odnose, ali iz rukopisa je jasno da dolaze iz pera istog autora. GDI najviše podsjeća na inženjerski nacrt za razvojni infrastrukturni projekat sa znanjem i primijenjenom tehnologijom, i ona je vrlo kompatibilna sa Inicijativom “Pojas i put”. GSI je također ima svoj tehnički stil, poput uputstva za rukovanje sofisticiranom mašinom, iza koje stoji politička maksima da sigurnost jedne države se ne može protezati preko granica i rušiti pravo da narušava sigurnost one druge. GCI više ima duh poezije koja veliča humanizam i zajedništvo, uz ključnu poruku da ne postoje bolje i lošije kulture i civilizacije. U ovom duhu metafore, GGI bi mogao biti dio programa za unapređenje multilateralnih plaformi ili rješenje ustavnog pitanje čovječanstva.
U tom smislu, GGI se može posmatrati kao političko-filozofski okvir koji, polazeći od kineske tradicije i iskustva, nastoji oblikovati globalnu arhitekturu budućnosti na način koji povezuje pragmatične odgovore s vizijom zajedničke sudbine čovječanstva, kojom Kina teži. (Faruk Borić)